Kakve će posljedice slabljenje eura donijeti bh. ekonomiji?

Prije nekoliko dana, po prvi put u historiji, svjedočili smo situaciji u kojoj se za jedan dolar mogao dobiti jedan euro. I do sada smo imali različitih situacija gdje je dolazilo do jačanja i slabljenja valuta, ali u ovom slučaju, pozadina ovog jačanja dolara i slabljenja eura je specifična.

Već je poznato kakve je negativne posljedice ostavila pandemija na ekonomije mnogih zemalja. Ekonomski oporavak je bio snažan kod mnogih zemalja, tako da je u ekonomije ubrizgano 10,6 triliona dolara, što je predstavljalo ogromnu količinu novokreiranog novca. Logički naredni korak nakon brzog oporavka predstavljao je rast cijena – inflacija, koja sada razara ekonomije mnogih zemalja.

Pitanje podizanja kamatnih stopa

Međutim, postoji razlika u oporavku SAD-a i zemalja Evropske unije, prije svega zbog različitih faktora koji su doveli do rasta cijena – inflacije. Uzroci inflacije u SAD-u su različiti od uzroka inflacije u Evropskoj uniji. Za razliku od inflacije u SAD-u koja je primarno generisana uskim tržištem rada, inflacija u Evropskoj uniji je uzrokovana visokom cijenom energenata.

Stopa nezaposlenosti u SAD-u je danas ispod prirodne stope nezaposlenosti i moguće je i dalje vidjeti veću potražnju, nego ponudu za radnicima, tako da su radnici ti koji postavljaju uslove na tržištu.

Dosadašnje iskustvo u borbi sa inflacijom podrazumijevalo je podizanje nivoa kamatnih stopa od strana centralnih banaka, čime se smanjuje dostupnost kredita, a time i potrošnje, što dovodi do smanjenja nivoa cijena – inflacije. Kranji rezultat takve terapije je i u najboljem slučaju usporavanje ekonomije, ali mnogo češće dolazak recesije i pada ekonomske aktivnosti.

SAD su se krenule sa blagim podizanjem kamatnih stopa, nadajući se da će time oboriti nivo cijena, smanjiti inflaciju  a da ne izazovu recesiju. Međutim, historijski posmatrano, to će biti gotovo nemoguće. Naime, od 1955. godine, kamatne stope su rasle gotovo isto kao i sada tokom sedam ekonomskih ciklusa. U šest od njih recesija je uslijedila u roku od godine i po dana.

Evropska unija je poprilično zakasnila sa podizanjem kamatnih stopa, iako su nedavno najavili da će u julu podići po prvi put nivo kamatnih stopa. Ipak, suprotno očekivanjima, Evropska centralna banka podigla je referentnu kamatnu stopu na depozite za 50 baznih poena, iako je najava povećanja bila duplo manja, što je prvo povećanje stope centralne banke eurozone u posljednjih 11 godina.

Italija ponovo u problemima

Ono što više zanima jeste pitanje Evropske unije i podizanje kamatnih stopa koje će se onda direktno odraziti i na građane Bosne i Hercegovine. Problem Evropske unije jeste što zemlje članice nemaju iste potrebe i nemaju isti nivo zaduženosti. Međutim, rastuća inflacija i slabljenja mnogih ekonomija nisu jedine brige koje zaokupljaju Evropsku centralnu banku, koja je nadležna za pitanje podizanja kamatnih stopa.

Same najave da će povećati kamatne stope u narednim mjesecima, odmah je naišlo na odgovor finansijskih tržišta koji su upozorili da će to dovesti do novog rasta javnog duga Italije, koji je već sada na 150 posto BDP-a. Ali kako ECB podiže kamatne stope kako bi smanjila inflaciju, troškovi servisiranja onoga što je preostalo će rasti. Drugim riječima, s obzirom da Italija ima ogroman nivo javnog duga i ne može finansirati sve svoje potrebe kroz prikupljene poreze, već se mora zaduživati, u slučaju povećanja kamatnih stopa njihov dug će još više porasti.

Sličnim putem će ići Španija, Portugal i Francuska, kojima će također porasti kamatna stopa na zaduživanje, povećavajući tako značajno javni dug.

Šta će biti sa konvertibilnom markom?

Postepeno podizanje nivoa kamatnih stopa u SAD-u, te zakašnjeli i spori odgovor Evropske unije, doveo je do slabljenja nivoa eura u odnosu na dolar, što stvara određenu vrstu bojazni u Bosni i Hercegovini da bi navedeno slabljenje moglo imati uticaja i na našu državu. Uticaj slabljenja eura u odnosu na dolar, direktno neće značiti ništa u trgovinskim transakcijama bosanskohercegovačkih preduzeća koja posluju sa Evropskom unijom.

S obzirom da je konvertibilna marka vezana po fiksnom kursu za euro, slabljenje eura neće dovesti do problema za bosanskohercegovačka preduzeća ili ekonomiju, jer preko 70 posto trgovinske razmjene se obavlja upravo sa zemljama Evropske unije. Direktne posljedice se mogu odraziti u servisiranju vanjskog duga u dolarima, čime će sada taj dug porasti, kao posljedica slabljenja eura, za koji smo fiksno vezani.

Dakle, moguće je da će u određenom iznosu bosanskohercegovački vanjski dug porasti zbog jačanja dolara, te servisiranja obaveza u ovoj valuti uz rast kamatnih stopa na već podignute kredite koji su dogovoreni u promjenjivoj kamatnoj stopi. Indirektne posljedice će biti još teže po bosanskohercegovačku ekonomiju.

Nove faze krize i neizvjesnosti

Italija spada u prvih pet najznačajnijih trgovinskih partnera Bosne i Hercegovine. Bilo kakvi poremećaji u zemlji poput Italije, zbog podizanja kamatnih stopa i slabljenja eura, značajno će se odraziti na izvoz i pad ekonomske aktivnosti mnogih preduzeća, a posljedično i na plate radnika u Bosni i Hercegovini.

Direktne posljedice po Bosnu i Hercegovinu se mogu osjetiti kroz kretanja cijena energenata, primarno nafte i prirodnog gasa, čije plaćanje je obično dogovoreno u dolarima. Zbog slabljenja eura, a time i konvertibilne marke, više ćemo morati izdvajati konvertibilnih maraka kako bi platili istu količinu nafte i gasa.

Sada gotovo sigurno možemo reći da ulazimo u novu fazu, fazu krize i neizvjesnosti, koji nosi i dalje visok nivo inflacije, slabljenja valuta i podizanja kamatnih stopa. Predugo smo čekali, što će sada značiti dosta bolnije i teže mjere, koje će se opet odraziti na život običnih građana.