Preminuo slavni reditelj Veljko Bulajić
U središtu opusa Veljka Bulajića trajno ostaju ratna drama i spektakli o Drugom svjetskom ratu u svjetski poznatim filmovima ‘Kozara’ i ‘Bitka na Neretvi’, koja se smatra produkcijskim vrhuncem jugoslavenske kinematografije.
Filmski reditelj Veljko Bulajić, najpoznatiji po ratnim dramama i spektaklima o Drugom svjetskom ratu, preminuo je u 97. godini života nakon kratke bolesti, potvrdilo je Društvo hrvatskih filmskih redatelja.
Veljko Bulajić bio je hrvatski, crnogorski i jugoslavenski reditelj. Većinu života proveo je radeći u Hrvatskoj i najpoznatiji je po ratnim dramama i spektaklima o Drugom svjetskom ratu koji su postali svjetski poznati kao što su Kozara (1962) i Bitka na Neretvi (1969), prenosi Hina.
Kozara je dobila Veliku zlatnu arena za najbolji film, Zlatnu arenu za režiju i scenarij i Zlatnu medalju na festivalu u Moskvi, a Bitka na Neretvi bila nominirana za nagradu Oscar u kategoriji stranoga filma.
Hrvatska enciklopedija Bitku na Neretvi proglašava produkcijskim vrhuncem jugoslavenske kinematografije. Bitka na Neretvi je daleko najskuplji filmski spektakl snimljen u bivšoj Jugoslaviji. U filmu su glumile holivudske zvijezde Orson Welles, Franco Nero, Yul Brynner, Sergej Bondarčuk, kao i tadašnje jugoslavenske zvijezde Ljubiša Samardžić, Milena Dravić i Velimir Bata Živojinović, javlja Telegram.
Brojne nagrade
Bulajić je karijeru počeo asistirajući na filmu U oluji (1952) Vatroslava Mimice, a potom je režirao šest kratkometražnih dokumentarnih filmova.
U igranom filmu debitirao je filmom Vlak bez voznog reda (1959) o kolonizaciji folksdojčerskih kuća u Vojvodini, za koji je nagrađen za najbolji film i scenarij na festivalu igranog filma u Puli i koji je bio uvršten u glavni program Kanskog festivala.
Za svoj treći igrani filmu Uzavreli grad (1961) dobio je Veliku zlatnu arenu za najbolji film i Zlatnu arenu za scenarij, dok je film Čovjek koga treba ubiti (1979), nagrađivan na više inozemnih festivala filmova strave i fantastike. Za naučno-fantastični film Rat (1960) dobio je Zlatnu arenu za režiju.
Bulajić je aktivno snimao i u svojim osamdesetima, te da mu je ostao nedovršen film Bijeg do mora.
Bulajić, rođen u Vilusima kraj Nikšića, 1928. godine, djetinjstvo je proveo u Sarajevu, gdje je završio srednju školu. Godine 1943. priključio se partizanima, a godinu kasnije je bio teško ranjen. Nakon rata boravio je u Domu JNA u Zagrebu, kada se počeo zanimati za kinematografiju. Filmsku režiju diplomirao je 1959. u Rimu, gdje je asistirao velikim rediteljima kao što su Federico Fellini i Vittorio De Sica.
Dobitnik je velikog broja nagrada, pisao je i scenarije za svoje i nekoliko filmova drugih reditelja.