‘Romeo i Julija’ u današnjem svijetu

“Zavolio sam Sarajevo od prvog trenutka kada sam ga ugledao”, kaže Davide Bombana, italijanski koreograf koji 12 godina nakon što je Sarajevu posvetio baletnu predstavu Mare Nostrum ponovno boravi i radi u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

“Mnogo sam uživao sarađujući sa Narodnim pozorištem Sarajevo na svojoj kreaciji Mare Nostrum, tako da sam bio veoma sretan što sam dobio priliku da se još jednom vratim u Sarajevo”, ističe.

Ovog puta u Narodnom pozorištu Sarajevo postavlja baletnu predstavu Romeo i Julija, na muziku Sergeja Prokofjeva, koja će premijerno biti izvedena 29. marta.

U razgovoru za Al Jazeeru Bombana podsjeća da je koreografiju za Mare Nostrum, koja je kreirana za ovu teatarsku kuću, radio po mjeri svakog plesača baletnog ansambla, trudeći se da maksimalno iskaže njihove individualne talente. S druge strane, nije prvi put da postavlja balet Romeo i Julija, zbog čega je izazov veći, kako njemu kao koreografu, tako i igračima.

“Štaviše, Mare Nostrum je više bilo apstraktno djelo podijeljeno u različite scene, dok Romeo i Julija priča priču na tradicionalan način s vrlo snažnim i definiranim likovima”, ističe.

Umjetnički protest protiv rata

Iako prati šekspirijanski zaplet, radnja Bombaninog Romea i Julije smještena je u sadašnje vrijeme. Njegova baletna postavka ne prikazuje dvije moćne italijanske renesansne porodice u međusobnom sukobu, već dvije suprotne kulture s različitim porijeklom, vrijednostima i mentalitetom.

“Jedna je ciničnija i orijentisana na moć (Montecchi, Romeova porodica), dok su drugi duhovniji i ranjiviji (Capuleti, Julijina porodica)”, otkriva.

“Jedni, na vrlo oštar način, pokazuju svoju nadmoć definiranjem vlastite teritorije, ne pokazujući bilo kakvu toleranciju ili milosrđe prema pozivima u pomoć ovih drugih koji dolaze iz daleka i očajnički traže sklonište. Strah od ‘drugog’ je duboko ukorijenjen u svima njima i odmah dolazi do sukoba i nasilja”, dodaje.

Ističe da ovim baletom, između ostalog, odaje počast svim mladim ljudima i ljubavnicima koji su izgubili živote u pokušaju da pobjegnu od bilo kakve vrste sukoba.

“Romeo i Julija su dvoje mladih ljubavnika koji, pripadajući različitim kulturama i razvijajući snažnu strast jedno prema drugom, žele pobjeći iz svijeta nasilja i previranja u kojem žive, i na taj način bivaju ubijeni. Zato moj balet želi da bude vrisak i protest protiv svih vrsta rata, starih ili aktuelnih i protiv svih okolnosti u kojima nevini mladi ljudi nedužno gube svoje živote zbog ludosti drugih”, pojašnjava.

Važno ime u svijetu plesne umjetnosti

Glavne uloge ostvarit će solisti Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo, pa će tako ulogu Julije utjeloviti Tamara Ljubičić / Nataša Gaponko, dok će lik Romea igrati Oleg Karatsev / Boris Vidaković.

Ostatak podjele čine Ana Kuzmanović / Darika Dunganova, Flavio Alberto Valentino, Elio Arnoldo Villa Garcia, Ivan Salonski, Evgeny Gaponko, Jovana Milosavljević Lovrenović, Ekaterina Vereshchagina, Albina Huskić, Zulejha Kečo, Bulat Garev, Mihail Mateescu, Luisa Escamilla Rodriguez, Til Čmančanin, Denis Zhuchenko, Selma Efendić, Dora Kos i Oleg Karatsev.

Uz Bombanu, na stvaranju ove predstave rade i asistentica koreografa Miniodoru-Alice Necseau i baletna majstorica Mia Jahić.

“Publika koja će 29. marta pogledati balet vidjet će mnogo plesa, pozitivnih i negativnih ljudskih strasti i ogromnu ljubav koja bi, iako završava tragično žrtvom dvoje nedužnih ljudi, sve nas trebala natjerati, nadam se, da promislimo i uvjerimo se da se ovakvi zločini nikada više ne bi trebali dogoditi”, ističe Bombana.

Na kraju razgovora, italijanski koreograf koji predstavlja važno ime u svijetu plesne umjetnosti, kaže nam da je sretan što je u svojoj karijeri imao mnogo prilika da sarađuje sa najznačajnijim evropskim teatarskim kućama i akademijama.

“Ono što bih poručio mladim ljudima koji se bave baletom ili plesom je da bi trebali biti sretni što imaju takvu strast u životu i da bi trebali biti počašćeni što služe jednoj tako lijepoj umjetničkoj formi koja je, kao i svaka vrsta umjetnosti, najbolja hrana za dušu i jedna od najvećih utjeha čovječanstvu”, zaključuje Bobmana.