‘Pisar novih stećaka’ – priča o skulptoru koji ‘kleše jazz’
Dokumentarni film ‘Pisar novih stećaka’ Dragana Stanimirovića i Almira Berkovca prikazan je u okviru programa ‘AJB Prikazuje’ na četvrtom po redu AJB DOC Film Festivalu.
U Multimedijalnom centru Kovači publika AJB DOC Film Festivala gledala je pod otvorenim nebom dokumentarni film Pisar novih stećaka, za koji scenarij i režiju potpisuje Dragan Stanimirović, nakon čega je upriličena diskusija autora filma s publikom.
Film Pisar novih stećaka donosi priču o bosanskohercegovačkom skulptoru Adisu Fejziću, koji oživljava prije pet vijekova ugaslu tradiciju klesanja jedinstvenih nadgrobnih kamenih spomenika – stećaka.
Fejzić reinterpretira tradicionalne motive i arhaično bosansko ćirilično pismo i tako, kako kaže, “kleše jazz” dok slijedi kreativne principe srednjovjekovnih bosanskih skulptora i stvara memorijale posvećene univerzalnim ljudskim vrijednostima.
Prvi prekookeanski stećak
Ideju za dokumentiranje ove priče Stanimirović je dobio 2013. godine nakon što je na lokalnom web-portalu pročitao da je skulptor Adis Fejzić napravio prvi prekookeanski stećak, koji je postavljen ispred zgrade australskog Parlamenta.
“Bila mi je interesantna priča, ali tada nisam uspio doći do Adisovog kontakta, da bih pet godina kasnije saznao da Adis kleše novi stećak kod Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine. Tako smo se upoznali i tako je sve krenulo”, prisjeća se Stanimirović.
Udruživši snage s Almirom Berkovcem, dugogodišnjim prijateljem iz produkcijske kuće Frame+, počeo je snimati film koji prati nastanak jednog od “modernih” stećaka skulptora Fejzića, koji naručuju ratne izbjeglice iz Bosne i Hercegovine nastanjene u danskom gradu Odenseu.
Zamišljen kao znak zahvalnosti novoj domovini, Adis ga kreira kao spomenik kulturama obje zemlje tako što je na njemu ispisao tekst Hansa Christiana Andersena na bosančici, a stihove Maka Dizdara na drevnom runskom pismu.
Pomoć ‘više bosanskih ruku’
Samo nekoliko dana nakon početka snimanja dokumentarca priča je dobila zamalo koban zaplet, priča Stanimirović, zbog čega je Fejziću bila neophodna pomoć “više bosanskih ruku”.
“Taj stećak je 25. novembra trebao biti postavljen u Danskoj. Mi smo počeli snimati krajem augusta, kada je Adis počeo raditi taj stećak, a radio je toliko brzo da smo mu govorili: ‘De, malo uspori’.
Nakon nekoliko dana suočio se sa zdravstvenim problemima, koji su zahtijevali strogo mirovanje, no došao je na ideju da u pomoć pozove prijatelja koji je kamenorezac i studente koji će raditi pod njegovim nadzorom i stećak je završen na vrijeme”, govori.
Prožimanje kultura
Stanimirović kroz film progovara i o drugim nadgrobnim spomenicima, poput Jevrejskog groblja, istovremeno pokušavajući objasniti kako su sve kulture na području Balkana na neki način isprepletene.
“Svaka kultura koja je ovdje dolazila uzimala je nešto od drugih kultura i to prožimanje praktično prikazujemo u ovom filmu”, ističe Stanimirović.
Nakon svjetske premijere na AJB DOC Film Festivalu planirano je prikazivanje filma Pisar novih stećaka u Odenseu, gradu gdje je postavljen Fejzićev stećak na kojem je bazirana radnja filma.