Srbija pisala UN-u zbog Rezolucije o Srebrenici

Misija Srbije poslala je pismo predsjedniku Generalne skupštine UN-a te stalnim članicama i stalnim posmatračima u tom međunarodnom tijelu, u kojem poziva da se razmotri glasanje o Nacrtu Rezolucije ‘Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995’, kazavši da nisu ispunjeni svi uvjeti potrebni da bi se glasalo o njoj.

Kako se navodi, cjelokupni proces pokretanja i realizacije navedene inicijative se bavi osjetljivim pitanjem rata u Bosni i Hercegovini i kao takva zahtijeva sadržajne konsultacije, prije svega na nivou zemlje na koju se odnosi i zemalja regije, kao i na nivou članica UN-a kako bi se postigao konsenzus.

Ranije je objavljeno da je usaglašen prijedlog Rezolucije kojom se podsjeća na genocid nad Bošnjacima Srebrenice, počinjen u julu 1995. i o njemu bi se tokom maja trebalo raspravljati na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda.

Rezolucija poziva da se 11. juli uspostavi kao međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, još jednom osuđuje sve postupke kojima se veličaju počinitelji ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida utvrđenih presudama međunarodnih sudova, ističe važnost dovršetka postupka potrage za posmrtnim ostacima preostalih žrtava koji do sada nisu pronađeni i poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida koji su još na slobodi.

Rezolucijom se kani pozvati sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida, poštuju međunarodno običajno pravo o sprječavanju i kažnjavanju genocida uz poštivanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde (ICJ).

Sistematsko ubijanje

Pripadnici vojske i policije bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska su u julu 1995, nakon okupacije Srebrenice na istoku Bosne i Hercegovine koja je bila proglašena zonom pod zaštitom UN-a, planski i sistemski pobili više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka, dok su žene i djecu protjerali iz enklave.

Zbog planiranja i provedbe genocida u Srebrenici na doživotni zatvor osuđeni su, pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, ratni politički i vojni čelnici RS-a Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Predlagači Rezolucije o genocidu u Srebrenici su Njemačka i Ruanda.

Srbija i entitet Republika Srpska u BiH se protive Rezoluciji, a u UN-u ponajprije računaju na podršku Rusije i Kine te prijateljskih zemalja Afrike i Južne Amerike.

U pismu koje je Misija Srbije pri UN-u poslala predsjedniku Generalne skupštine UN-a se navodi, između ostalog, da nije bilo dogovora o tekstu Nacrta rezolucije na nivou Bosne i Hercegovine, što je, prema službenom Beogradu, nedopustivo.

“Ne postoji odluka Predsjedništva Bosne i Hercegovine o ovom pitanju, kako je to predviđeno Ustavom Bosne i Hercegovine.”

Ujedno, navodi se da ni u regiji nije bilo konsultacija, “što je zabrinjavajuće, posebno imajući u vidu da se proces suočavanja s teškim nasljeđem rata u Bosni i Hercegovini, u cilju pomirenja i izgradnje povjerenja odnosi, prije svega, na regiju.”