Koraci zaustavljeni u vremenu: ‘Stazom sjećanja’ odata počast ubijenima tokom opsade

Stazom sjećanja – koja se proteže od Trga djece Sarajeva do Baščaršije – prošetali su brojni građani, na taj način odajući počast sugrađanima koji su ubijeni tokom opsade Sarajeva i agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Svaki par postavljenih cipela simbolizira jednog među 11.541 Sarajlijom čiji su koraci – u periodu od 1992. do 1995. godine – naglo zaustavljeni u vremenu.

“Ovaj dan je u meni probudio toliko toga”, kaže Alija Hodžić, potpredsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva, koji je u ratu izgubio kćerku jedinicu.

“Ja njih vidim, gledajući ovu obuću, kao da su živi, kao da idu sada s nama, samo što ih ne uhvatimo za ruku… Tu su, prisutni su, krenuli su negdje, opominju ovaj narod.”

“Ako pogledate u ove cipele, vjerujem da ćete čuti kako govore Nemojte dozvoliti da se ovo više ikada ponovi”, emotivno kaže Hodžić.

Poruke mira i ‘opomena svijetu’

Projekt Staza sjećanja 11.541… provodi Memorijalni centar Sarajevo u saradnji s Gradom Sarajevo.

“Vidimo i u 2024. da svijet ne postaje sigurnije i bolje mjesto za život, zato danas iz našeg slobodarskog Sarajeva, na godišnjicu početka opsade, šaljemo poruke mira. Želimo da u trenutku, kada se nalazimo ispred spomen-obilježja ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva, nijedno više dijete u Gazi, u Ukrajini ili bilo gdje u svijetu ne bude ubijeno”, poručila je gradonačelnica Grada Sarajeva Benjamina Karić.

Podsjetila je da ova jedinstvena Staza sjećanja sastavljena od cipela koje simboliziraju nasilno prekinute živote naših sugađana koji su ubijeni.

“Staza sjećanja je tu da opomene nove generacije da se obrazovanjem, znanjem i kulturom sjećanja moraju boriti za bolje Sarajevo i za stabilnu i jaku državu BiH”, istakla je.

“Nadam se da će fotografije koje danas šaljemo iz Sarajeva biti opomena cijelom svijetu”, poručila je Karić.

Donirane cipele

Projekt je počeo 5. marta kada su svi građani Kantona Sarajevo, ali i cijele Bosne i Hercegovine te dijaspore pozvani da doniraju cipele koje će simbolizovati stope jednog građanina, odraslog ili djeteta, kojima su oduzeti životi tokom opsade Sarajeva.

Iz Memorijalnog centra Sarajevo naveli su tada da je cilj ovog projekta odavanje počasti svim nevino ubijenim građanima, ali i herojskoj borbi i odbrani glavnog grada, “čudu bosanskog otpora i antifašističkoj ideji i nasljeđu ovoga grada i države”.

Po okončanju projekta, cipele će biti sačuvane trajno kao dio Staze sjećanja koja će u narednom periodu biti izgrađena na lokaciji Hrasnički stan na planini Igman.

Najduža opsada glavnog grada

Na današnji dan, 32. godišnjicu, građani Sarajeva prisjećaju se svakodnevnih patnji i stradanja.

Opsada Sarajeva počela je 5. aprila 1992, a okončana je 29. februara 1996. godine.

Trajala je 1.425 dana, što je čini jednom od najdužih opsada u historiji modernog ratovanja i najduža opsada jednog glavnog grada ikada.

Tokom opsade poginuo je 11.541 građanin Sarajeva, među njima 1.601 dijete.

Prve civilne žrtve opsade Sarajeva Suada Dilberović i Olga Sučić ubijene su 5. aprila na Vrbanja mostu, nedaleko od zgrade tadašnje Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine ispred koje su se odvijale demonstracije građana koji su tražili očuvanje mira, na koje je otvorena vatra.

Nekadašnji Vrbanja most danas nosi ime po dvjema hrabrim ženama, a ploča na njegovoj sredini, okrenuta ka istoku, odakle se svaki dan ukazuje s izlaskom prvih sunčevih zraka, podsjeća i upozorava namjerne i slučajne prolaznike na tešku prošlost grada.

Al Jazeerina interaktivna web-platforma “Sarajevo pod opsadom” donosi birane dokumentarne filmove, fotogalerije, interaktivne prikaze, mape, videomaterijale, nagrađene priče i ključne informacije o slijedu događaja najduže vojne opsade jednog glavnog grada u modernoj historiji.

Između ostalog, nudi i virtualni obilazak Tunela života i Historijskog muzeja u Sarajevu s panoramskim (360°) snimcima lokacija, kao i jednostavno dijeljenje sadržaja na društvenim mrežama.