Bivši čelnik Svjetskog jevrejskog kongresa kritikovao izraelskog ambasadora u Srbiji zbog Srebrenice

U vjerovatnom pokušaju da osnaži podršku Srbije ekstremno-desničarskim politikama Vlade Izraela Benjamina Netanyahu, izraelski ambasador u Beogradu Yahel Vilan pridružio se zloglasnim redovima negatora genocida u bh. gradu Srebrenici i postao – ili dozvolio da ga uvrste u – dio orkestrirane kampanju ugrožavanja i sabotiranja UN-ove rezolucije o Srebrenici, navodi u autorskom tekstu Menachem Rosensaft, emeritus generalni sekretar Svjetskog jevrejskog kongresa i predsjednik Svjetske federacije Bergen-Belsen asocijacija.

Ovaj profesor prava na univerzitetima Cornell i Columbia često istupa i govori o genocidu počinjenom u julu 1995. u Srebrenici na istoku Bosne i Hercegovine kada je vojska i policija entiteta Republika Srpska ubila više od 8.000 bošnjačkih dječaka i muškaraca.

Planiranoj UN-ovoj rezoluciji kojom bi se vlade širom svijeta potakle da 11. juli obilježavaju kao dan sjećanja na srebreničke žrtve, snažno se protivi Srbija, uz podršku Rusije, prijeteći daljnjom eskalacijom krize u BiH.

Vlasti u Srbiji i entitetu Republika Srpska ne poriču da je u Srebrenici počinjen zločin, ali negiraju da je riječ o genocidu, kako je to presudio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju 2004. i Međunarodni sud pravde 2007.

Negiranje genocida u Srebrenici

Rosensaft za portal Justsecurity.org kaže kako se „ne smije dozvoliti“ sabotiranje rezolucije UN-a o Srebrenici o kojoj bi se trebalo glasati u maju, kritikujući izraelskog ambasadora u Srbiji Yahela Vilana koji je ruskoj novinskoj agenciji Sputnjik rekao kako se „Srebrenica ne smije nazivati genocidom“.

„Vilanove izjave su tek jedna u nizu negiranja termina ‘genocid’ za dešavanja u Srebrenici, u vrijeme kada se Generalna skupština UN-a priprema glasati o rezoluciji kojom bi se 11. juli, dan kada je pokolj počeo, proglasio ‘Međunarodnim danim sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995'”, piše Rosensaft.

Rezoluciju o genocidu u Srebrenici predlažu Njemačka i Ruanda, a podržavaju SAD, Francuska, Nizozemska, Italija, Jordan, Novi Zeland i neke druge zemlje.

Prema Rosensaftu, usvajanje takve rezolucije bilo bi u potpunosti u skladu sa zvaničnim danima sjećanja Generalne skupštine koji se odnose na holokaust (27. januar) i genocid u Ruandi 1994. (7. april).

„Činjenica da UN do sada tako nešto nije uradio za mrtve Srebrenice je sama po sebi sramotna“, napisao je Rosensaft.

Obimni tekst Rosensaft zaključuje „ličnim osvrtom“:

„U potpunosti razumijem zašto (predsjednik bh. entiteta RS Milorad) Dodik i drugi u Republici Srpskoj žele angažirati povodljive Izraelce da im pruže navodno ‘jevrejsko’ pokriće za njihovo poricanje genocida u Srebrenici. Međutim, ono što smatram posebno uvredljivim jest da su ljudi poput Greifa, Zuroffa i sada Vilana voljni to učiniti, očito bez ikakvih pitanja. Čak bi i beznačajna podložnost i ulizivanje trebali imati neke granice.“