Počela sjednica Vijeća sigurnosti UN-a o Kosovu

U New Yorku je počela sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, na kojoj će biti razmatran novi, šestomjesečni izvještaj generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa o radu Misije UN-a na Kosovu (UNMIK).

Predstavnici Kosova i Srbije su izvještaj ocijenili tako što su ušli u otvorenu svađu, kao što se uvijek događa na ovim sjednicama, javlja Ivica Puljić.

Podsjetio je da je posebna izvjestiteljica UN-a rekla da je “ovo korak unazad u odnosima između Srbije i Kosova, njihovom dijalogu i provedbi onoga što je dogovoreno”.

I Srbiju i Kosovo na sjednici o radu UNMIK-a predstavljali su predsjednici – Aleksandar Vučić i Vjosa Osmani-Sadriu, prenosi agencija Beta.

Šefica UNMIK-a Caroline Ziadeh je na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a ukazala na važnost pune primjene sporazuma postignutih u briselskom dijalogu Kosova i Srbije i pozvala obje strane da ostanu posvećene konstruktivnom angažmanu i pronalaženju praktičnih kompromisa.

“Puna primjena sporazum postignutih pod okriljem Evropske unije nikada nije bilo hitnije pitanje. Dijalog dvije strane nikada nije bio značajnije pitanje, on treba da dovede do konstruktivnih rješenja”, navela je Ziadeh.

Vučić osporava navode izvještaja

Sjednica Vijeća sigurnosti o radu UNMIK-a održava se u vrijeme pojačane zategnutosti između Kosova i Srbije, čemu doprinose sporenja zbog upotrebe dinara na Kosovu i upravljanja većinski srpskim općinama na sjeveru Kosova, ali i procedura prijema Kosova u Vijeće Evrope.

U izvještaju za period od 19. septembra 2023. do 15. marta 2024. godine, koji će na sjednici predstaviti šefica UNMIK-a Caroline Ziadeh, Guterres je naveo da “snažno osuđuje ozbiljan sigurnosni incident 24. septembra u selu Banjska, koji je doveo do tragičnog gubitka života”.

“Pozivam na okončanje istraga i na privođenje pravdi počinilaca bez odgađanja”, naveo je povodom sukoba naoružane grupe Srba i kosovske policije.

U izvještaju, za koji je Vučić rekao da “ne odražava pravu sliku na terenu”, Guterres je, također, izrazio zabrinutost zbog primjene novog kosovskog propisa kojim se zabranjuje upotreba dinara u gotovinskim transakcijama, navodeći kako je to utjecalo na ekonomska i socijalna prava nevećinskih zajednica, a posebno najugroženijih ljudi na Kosovu.

“Pozivam da se hitno razgovara o otvorenim pitanjima u okviru dijaloga uz posredovanje Evropske unije, radi osiguranja poštovanja i zaštite prava svih pogođenih zajednica i najugroženijih grupa”, dodao je Guterres povodom zabrane upotrebe dinara na Kosovu.

Načelnici na sjeveru

Pozdravio je napredak postignut krajem 2023. u primjeni sporazuma postignutih uz posredovanje EU-a, uključujući primjenu mape puta u oblasti energetike iz 2022. i carinskog sporazuma i omogućavanje recipročne slobode kretanja za vozila između Kosova i Srbije.

On je, međutim, pozvao Srbiju i Kosovo da potvrde posvećenost dijalogu uz posredovanje EU-a i da u potpunosti primijene sve postojeće sporazume, navodeći da obje strane “trebaju zadržati otvoren i inkluzivan pristup”.

“Konstruktivno angažovanje, radi osiguranja kontinuirane primjene sporazuma, i dalje je neophodno za sprečavanje obnavljanja tenzija i sukoba”, dodao je prvi čovjek UN-a.

Povodom podnošenja peticija za opoziv načelnika u četiri općine na sjeveru Kosova Guterres je istakao važnost hitnog održavanja vanrednih lokalnih izbora u tim općinama, uz učešće kosovskih Srba, kako bi se smanjile tenzije i krenulo naprijed.

“Inkluzivnost izbora i njihovo održavanje u sigurnom okruženju od ključne su važnosti za uspostavljanje općinskih institucija koje predstavljaju lokalne zajednice”, naveo je generalni sekretar UN-a.

Imovina manastira

U izvještaju je pozdravio odluku Kosovske vlade da primijeni presudu Ustavnog suda Kosova iz 2016. o vraćanju imovine manastiru Visoki Dečani, navodeći da je to “korak ka izgradnji povjerenja među svim zajednicama na Kosovu”.

Pozdravio je i prvi sastanak Radne grupe za nestale od 2021. godine, održan 31. januara 2024. godine i pozvao obje strane da nastave s angažmanom na postizanju napretka o tom važnom pitanju, u skladu s Deklaracijom o nestalim osobama, koju su prihvatile u dijalogu uz podršku EU-a.

Ohrabruje institucije Vlade Kosova da pojačaju napore na unapređenju zakonskih i političkih okvira vezanih za rodno zasnovano nasilje i da osiguraju njihovu efikasnu primjenu.

Od usvajanja Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a 10. juna 1999. godine ta organizacija je do 2018. o Kosovu raspravljala četiri puta godišnje. U 2019. su bile tri sjednice, dok se od 2020. održavaju po dvije sjednice godišnje – u aprilu i oktobru.