Ulica Maršala Tita u Srebrenici postaje Ulica Republike Srpske

Srebrenica dobija nove nazive ulica, odlučili su to danas odbornici srpskih stranaka tokom zasjedanja Skupštine Opštine Srebrenica.

Prema spornom prijedlogu usvojenom u Skupštini Opštine Srebrenica, između ostalih, ulica Maršala Tita treba od sada nositi naziv Ulica Republike Srpske, Trga Mihajla Bjelakovića mijenja se u Trg Republike Srpske, Gradski park Srebrenica u Park majora Koste Todorovića, a za ulicu Reufa Selmanagića Crnog predložen je naziv Dubrovačka ulica.

Spomenutoj tački dnevnog reda prethodilo je glasanje u kojem je 14 zastupnika bilo za usvajanje prijedloga.

Predstavnici Bošnjaka, odbornici koalicije Moja adresa Srebrenica, napustili su sjednicu. Smatraju neprihvatljivim da ulice u Srebrenici dobiju imena onih koji su učestvovali u zločinima u posljednjem, ali i u Drugom svjetskom ratu. Iz tog razloga traže reakciju iz Kancelarije visokog predstavnika Christiana Schmidta u Bosni i Hercegovini.

Ovo je treći put od 1995. godine da se u Srebrenici mijenjaju imena ulica. Posljednje izmjene dogovorene su 2002. godine, uz pomoć međunarodnih predstavnika.

Odluka na udaru kritika

“Ulice se imenuju po većini koja misli da je Srebrenica samo srpski grad, što nije istina i nije tačno”, kazao je u izjavi za Fenu potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska Ćamil Duraković.

Upozorava da je ovo jedna od najozbiljnih situacija o toj lokalnoj zajednici gdje su “bez Bošnjaka, predstavnici Srba usvojili odluku koja nema ništa drugo za cilj osim da vrijeđa druge i drugačije, u ovom slučaju Bošnjake”.

Kako je istakao Duraković, za Bošnjake je neprihvatljivo da se mijenjaju nazivi ulica koje će, prema usvojenom prijedlogu, nositi imena osoba “koje su bile direktni učesnici u određenim aktivnostima i zločinima u Srebrenici u proteklom ratu”.

Duraković smatra da je od 2016. godine do danas to kontinuitet politike koju predvodi Mladen Grujičić, načelnik Opštine Srebrenica, s većinom koja se okupila oko njega.

“Niz odluka koje su donesene u prošlosti imale su za cilj prvo da eliminušu Bošnjake iz lokalne vlasti i to se, nažalost, desilo 2020. godine smjenom mene s mjesta predsjednika Skupštine i izbacivanjem većine Bošnjaka odbornika iz te većine u Skupštini i dovođenjem Tursunovića na čelo Skupštine. Time je ispoštovana forma da bi oni mogli nastaviti svoj rad”, dodao je Duraković.

Naglasio je da je, nažalost, cijena te politike da su Bošnjaci ostali bez bilo kakvog mehanizma da zaustave ili blokiraju određene odluke.

‘Pritisci i bojkot’

Grujičić u izjavi za bh. medije kaže kako vjeruje da bi jedno ime moglo izazvati posebno nezadovoljstvo.

“Zaboravio sam te nazive ulica, jer ih ima zaista dosta, ali, ono što bi eventualno moglo nekom da smeta… to je ulica Republike Srpske. Tako bi se zvala glavna ulica koja se u ovom trenutku zove Ulica Maršala Tita”, rekao je Grujičić.

Prema njegovim riječima, imena su manje-više dogovorena. Naglašava kako pripadnici bošnjačke zajednice nisu učestvovali u izboru “zbog pritiska i bojkota” i kako je velika vjerovatnoća da će odluka o promjeni naziva ulica biti izglasana i usvojena, s obzirom na to da srpski odbornici imaju većinu.

Na nedavnoj sjednici Skupštine Srebrenice, održanoj 29. februara, iz dnevnog reda izbačena je tačka koja se odnosila na promjenu naziva ulica. Ta odluka je izazvala rasprave i kontroverze među članovima skupštine i u javnosti.

‘Projekat ulica za mir’

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini ranije je pozdravila inicijativu pod nazivom “Projekat ulica za mir”, koju su pokrenuli mladi Srebrenice tako što su predložili da se nazivi ulica zamijene neutralnim, inkluzivnim nazivima.

Iz OSCE-a su naglasili kako takav pristup promjeni naziva ulica nadilazi političke podjele i daje snažan primjer pomirenja, saradnje i rauzmijevanja, utirući put ka boljoj budućnosti za sve stanovnike Srebrenice.

“Misija stoji na raspolaganju da pruži pomoć nadležnim vlastima u Srebrenici u svrhu osiguravanja uključenosti građana i transparentnosti u pristupu pitanju promjene naziva ulica”, saopćeno je u martu.

Pozvali su vlasti u Srebrenici da ne nastavljaju s usvajanjem prijedloga o preimenovanju ulica u tom gradu.

Promjena naziva ulica

Promjena naziva ulica je bila predložena kao dio napora da se oda počast žrtvama genocida koji je počinjen u Srebrenici 1995. godine. Međutim, ta odluka je pokazala da postoje različita mišljenja i osjećanja u vezi s ovim pitanjem.

U Srebrenici se nalazi nekoliko desetina ulica. Većina njih je dobila nazive u drugoj polovini 20. vijeka, a ti nazivi su ostali u upotrebi sve do 1996. godine. Tada je Skupština Opštine Srebrenica, koju su u to vrijeme činili odbornici srpske nacionalnosti, donijela odluku o promjeni svih naziva ulica.

Međutim, 2002. godine, nova skupštinska većina, koja je uključivala i Bošnjake, donijela je odluku o povratku starih naziva ulica. Ta promjena je simbolično označila važan korak u pokušaju pomirenja i uklanjanja političkih tenzija.