Vučić o najavljenoj rezoluciji o Srebrenici: Borićemo se do posljednjeg trenutka

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić okupio je u Beogradu rukovodstvo Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska s kojima je razgovarao o brojnim aktuelnim regionalnim temama, uključujući i nacrt rezolucije o Srebrenici o kojem će se raspravljati na Generalnoj skupštini UN-a.

O rezoluciji bi se trebalo odlučivati početkom maja, što Srbija i RS vide kao napad na cijeli srpski narod, koji bi time bio označen kao kolektivni krivac za genocid u Srebrenici.

Predsjednik Srbije najavio je borbu protiv usvajanja rezolucije, ali i rekao da su šanse za uspjeh u toj borbi male. Predsjednik RS-a Milorad Dodik tražio je podršku za, kako je najavio, teške odluke koje će donijeti u maju nakon “Vaskršnjeg sabora Srba”. Dodik je i ponovo negirao genocid.

‘Srbija će se suprotstaviti svim NATO zemljama’

Vučić je izjavio da je danas razgovarao sa predsjedavajućim Generalne skupštine Ujedinjenih nacija i da će u ponedjeljak poslati svog specijalnog izaslanika kod njega sa pismom u kojem će tražiti da “dobro razmisle o kršenju svih procedura, a vezano za rezoluciju o Srebrenici”, javlja Tanjug.

On je, nakon sastanka sa rukovodstvom Republike Srpske, kao proceduralne razloge za to naveo da je obavezno da se pitanjem BiH bavi Vijeće sigurnosti UN-a, jer je, kako je dodao, riječ o nestabilnom regionu gdje postoje međunarodne snage i “onaj što ga zovu specijalni predstavnik”.

“Oni hoće da prebace glasanje sa Saveta bezbedonosti na Generalnu skupštinu i na kulturu mira. Druga stvar koju su prekršili je što je u skupštini potrebno dve trećine, da je reč o sećanju gde je potrebna prosta većina, a čak i ako je 100 uzdržanih, deklaracija je prošla”, rekao je Vučić.

Prema njegovim riječima, suštinski razlozi za to su jer je poznato da su najveći sponzori NATO – Njemačka, Velika Britanija, SAD, Francuska, pa čak i Turska, za koju je rekao da im “valjda nije lako o Jermenima da pričaju pa se bave Srbima”.

“I Srbija će sama političkim sredstvima da se suprotstavi svim NATO zemljama, od Turske do Nemačke, s tim da znamo da su nam šanse minimalne, ali ćemo se boriti do poslednjeg trenutka. Predsednik Dodik je tražio da se Srbija bori, mi ćemo se boriti do poslednjeg trenutka i za svaki glas.”

Dodik: U Srebrenici nije bilo genocida

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je ponovo da nije bilo genocida u Srebrenici, dodajući da je genocid ”izmišljena forma” koja služi pokušajima da se ”satanizuje čitav srpski narod”, javlja Tanjug.

”Genocid je izmišljena forma kojom su pokušali da satanizuju čitav srpski narod i da kroz individualne presude koje su bile na sudovima u Hagu prebace kolektivnu odgovornost na jedan narod, srpski narod”, rekao je Dodik tokom obraćanja iz vile ”Mir” u Beogradu.

On je istakao da je inicijativa na nivou UN-a pokrenuta mimo procedura, da je vezana za pitanje Srebrenice i da je direktno rušenje mogućnosti zajedničkog života u BiH, dodajući da su oni koji su pokrenuli proceduru ”lažno predstavljali BiH”, a da su predstavljali samo “bošnjačku stranu”.

”Direktno su upereni protiv Republike Srpske i srpskog naroda u cjelini. Sve to se vješto koristi u trenutku dešavanja u Gazi, gdje su stradanja daleko veća i nadmašuju sve poznato u posljednje vrijeme, ali je namjera da se fokus zadrži isključivo na Republici Srpskoj i srpskom narodu”, rekao je Dodik.

On je najavio organizovanje protestnog mitinga u Banjoj Luci 18. i 19. aprila.

”Narodna skupština će donijeti odluke, mislim da ukoliko dođe do odlučivanja po ovome što se, kažem opet, mimo procedura pokreće, da će Republika Srpska napustiti odlučivanje u BiH, i ne vidim nikakav smisao da ostanemo sastavni dio BiH. Mi ćemo naš status tražiti i regulisati na način da samostalno pokušamo nastaviti dalje. Jer, ako neko pokušava uporno da svali krivicu na jedan narod, a traži da mi živimo s njima, to je zaista nešto što je apsurdno i ne vodi nikakvom pomirenju”, rekao je Dodik.

Nacrt rezolucije o Srebrenici

Nacrt rezolucije o Srebrenici kojim se, između ostalog, podrazumijeva odluku da se 11. juli svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine, naći će se na dnevnom redu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2. maja, javio je Al Jazeerin reporter Ivica Puljić.

Rezolucijom se također bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i potiče države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući kroz svoje obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprečavanja revizionizma i pojavljivanja genocida u budućnosti.

Bez rezerve se osuđuju i radnje koje veličaju one koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući one koji su odgovorni za genocid u Srebrenici.

Rezolucijom je naglašena i važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihovog dostojanstvenog sahranjivanja i poziva na nastavak krivičnog progona počinitelja genocida u Srebrenici.

Također se potiču sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, prema primjeni, i međunarodnom običajnom pravu o sprečavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde.

Od generalnog sekretara se zahtijeva da uspostavi informativni program pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”, počevši svoje aktivnosti s pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine. Od generalnog sekretara se nadalje traži da svim državama članicama, organizacijama sistema Ujedinjenih nacija i organizacija civilnog društva skrene pažnju na ovu rezoluciju radi odgovarajućeg poštivanja.

Također, poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije te civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne sudionike da obilježe Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u spomen na i odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće aktivnosti edukacije i podizanja javne svijesti.

Haške presude Karadžiću i Mladiću

U julu 1995. godine, u okviru organizovanog i planiranog napada Vojske Republike Srpske, pod vojnom komandom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića te političkom direktivom osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, uz logističku i vojno-policijsku podršku Srbije, enklava Srebrenica pala je u ruke Vojske Republike Srpske.

Tada je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka s područja enklave Srebrenica.

Za najveći zločin na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu donio je 14 osuđujućih presuda, dok je Sud Bosne i Hercegovine osudio 25 osoba.

Najvažnije presude iz Haga odnose se na Radovana Karadžića, Ratka Mladića te Jovicu Stanišića i Franka Simatovića koji su osuđeni za udruženi zločinački poduhvat (UZP).

Mehanizam za međunarodne krivične sudove u Hagu je u martu 2019. objavio pravosnažnu presudu prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, osudivši ga na doživotnu kaznu za najteže ratne zločine počinjene na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata. Osuđen je za genocid počinjen u Srebrenici i druge brojne ratne zločine u Bosni i Hercegovini, uključujući opsadu Sarajeva.

U junu 2021. je Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) i dugo vremena najtraženiji haški optuženik, pravomoćno osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, odnosno za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.