Freedom House: Crna Gora između demokratije i autokratije

U izvještaju Freedom Housea “Nacije u tranziciji 2023”, koji pokriva 29 evropskih i azijskih država Crna Gora svrstana je u hibridne režime ili, kako se opisuje, zemlje u kojima redovne promjene u vladajućoj eliti narušavaju nedostatak smisla strukturne promjene tokom vremena.

Shodno tome, ovi režimi mogu biti između demokratskog i autokratskog bez izgleda da će postići punu konsolidaciju u bilo kom pravcu, pojašnjava se u izvještaju te organizacije.

“Kategorija ciklični režim se koristi da se opišu zemlje u kojima postoje plitke političke promjene. Možda postoje ti revolucionarni trenuci, recimo pad Gruevskog u Sjevernoj Makedoniji, pad DPS-a ili Mile Đukanovića u Crnoj Gori, što je bio ogroman događaj 2023. godine kada je konačno izgubio na predsjedničkim izborima. Znači ti neki, naizgled, revolucionarni trenuci koji na kraju nisu doveli do suštinskih institucionalnih promjena za demokratiju”, navodi se u izvještaju.

U tim zemljama, ukazuje se, često vidimo da postoji priličan politički plularizam, ali nekada preveliki u smislu da su stranke veoma podijeljene međusobno, a podjele, također, postoje u samim strankama.

To je za Glas Amerike rekla Alexandra Karppi, stručnjak Freedom Housea za Balkan i podsjetila na nedavnu ostavku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića na funkcije u vladajućem Pokretu Evropa sad, prenio je portal državne Radio-televizije Crne Gore.

Postoji težnja za demokratijom

“Znači, ima malo haosa u mnogim cikličnim hibridima. Crna Gora je odličan primjer za to zato što zemlja i dalje izlazi iz ustavne krize od 2020. do 2023. godine. Iako je neposredna prijetnja u Ustavnom sudu riješena, stvarnost je da sada vidimo posljedice nacionalne nestabilnosti na lokalnom nivou i to će se vidjeti u izvještaju za Crnu Goru za 2023. godinu, a to je da se mnoge opštine suočavale sa poteškoćama u održavanju izbora ili mirnoj tranziciji vlasti, velikim dijelom zato što nije bilo nacionalnih vlasti da to kontrolišu poslije svega. To je značenje cikličnog hibrida. Posljedica je da institucije propadaju tokom vremena i ne funkcionišu kako bi trebalo za građane, ili su sve više podložne da ih zarobe određeni političari”, navodi Karppi.

Nade proistekle iz nekih revolucionarnih trenutaka, možda, još nisu u potpunosti ugašene.

“To ne bi bilo fer reći zato što i dalje postoji velika težnja za demokratijom u Crnoj Gori, ali počinjemo da uviđamo da to nije lako čak i kad imate te revolucije ili izbore koji su prekretnica. Nije lako odmah sanirati višegodišnju institucionalnu štetu”, kaže Karppi.

Misli da je u Crnoj Gori bilo seizmičkih promjena, sa punom smjenom DPS-a.

“To su građani osjetili i to je imalo pozitivan uticaj na njihova prava i slobode. Na drugoj strani, naš izvještaj o tranziciji je, možda, konzervativniji u pogledu tih promjena u smislu da je nekada potrebno duže vremena da se institucije promjene, u odnosu na realnost na terenu. Mnoge institucije u Crnoj Gori se veoma polako popravljaju. Međutim, to je dug proces, veoma tehničke prirode”, kaže Karppi.