U Hrvatskoj rođeno najmanje djece otkad postoje mjerenja
Trend smanjenja prirodnog priraštaja stanovništva i dalje je izrazito nepovoljan, rekla je načelnica Sektora za društvena istraživanja u DZS-u.
U Hrvatskoj je u 2023. godini rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja, a bilo je više sklopljenih brakova, ali i manje umrlih, što je donekle popravilo negativnu sliku prirodnog priraštaja, pokazali su privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U 2023. živorođeno je 32.047 djece ili gotovo dvije hiljade manje nego 2022. godine kad ih je bilo 34.027, čime je nastavljen trend znatnog smanjenja broja živorođene djece.
Naprimjer, 2000. godine rođeno je 43.746 djece, piše Hina.
Podaci s druge strane pokazuju da je u 2023. umrlo čak oko 6.000 ljudi manje nego godinu ranije. Prošle godine je preminulo 51.319 osoba, a godinu ranije 56.979.
Nastavljen nepovoljan trend
Poređenja radi, u 2020. broj umrlih bio je 57.023, a 2021, kada je korona virus bio na vrhuncu, čak 62.712.
Izrazito povećana smrtnost 2021. posljedica je korona virusa od kojeg je te godine u Hrvatskoj umrlo 8.557 osoba, što je utjecalo na ukupan broj umrlih osoba.
Zahvaljujući padu broja preminulih smanjen je negativni prirodni priraštaj stanovništva, odnosno razlika broja živorođene djece i broja umrlih na minus 19.272, sa minus 23.096.
No, zbog znatno manjeg broja rođene djece trend smanjenja prirodnog priraštaja stanovništva i dalje je izrazito nepovoljan, rekla je načelnica Sektora za društvena istraživanja u DZS-u Dubravka Rogić-Hadžalić.