Opozicija bojkotirala sastanak Trojke o izbornoj reformi

Opozicija iz oba bosanskohercegovačka entiteta bojkotirala je sastanak u Parlamentu, na koji je pozvala Trojka radi razgovora o mogućnosti izmjena Ustava kako bi se provela sveobuhvatna izborna reforma.

Predstavnici vladajućih stranka iz bh. entiteta Republika Srpska nakon sastanka kazali su kako nije vrijeme za izmjene Ustava jer za njih ne postoji nužna dvotrećinska većina, te da je za njih prioritet provedba dogovora iz Laktaša.

Stranke Trojke tvrde kako na nedavnom sastanku u Laktašima nije došlo do konkretnog dogovora, nego je bilo riječ o razgovoru.

Na sastanku, kojem nisu prisustvovali predsjednici stranaka, cilj je bio testirati političku volju u kontekstu ustavnih izmjena.

Ni Hrvatska demokratska zajednica BiH nije za izmjenu Ustava, a opozicija u Federaciji BiH poziva vlasti da objave dogovor iz Laktaša i upute ga u parlamentarnu proceduru.

“O ovom pitanju danas se nije kredibilno govorilo niti je struktura bila te vrste. Izmjene Ustava su uvijek ozbiljno političko pitanje i u tom kontekstu smatram da je ovo možda skretanje pažnje s nekih od dogovora iz Laktaša”, rekao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac (Savez nezavisnih socijaldemokrata SNSD).

Elmedin Konaković, lider stranke Narod i Pravda (NIP) i ministar vanjskih poslova BiH rekao je: “Dogovorimo ono što potpišemo i ono što potpišemo iza toga stojimo. Ovde smo otvorili nekoliko zanimljivih tema u kojima se negdje slažemo, negdje ne potpuno i to ide u neku fazu finalizacije. Zato smo možda pokušali u miru i lakše je nekad u miru dogovorit neka rješenja koja nemaju različite interpretacije. Mi se također slažemo i zbog toga i jesmo sazvali ovaj sastanak da su presude Međunarodnih sudova i otklanjanje diskriminacije imperativ.”

Tehničke izmjene Izbornog zakona

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt poručio je kako podržava napore da se unaprijedi izborna reforma u BiH, te da tehničke izmjene Izbornog zakona ne treba povezivati s provedbom ključnih sudskih presuda.

„Politički akteri trebaju izbjegavati povezivanje tehničkih mjera izbornog integriteta s provedbom ključnih sudskih presuda, koje se moraju provesti, ali zahtijevaju široke konsultacije i podršku. Ako se sveobuhvatna i održiva rješenja za ova ključna ustavna pitanja ne mogu postići u kratkom vremenu, koje je na raspolaganju prije donošenja odluke o evropskim integracijama, onda bi se Izborni zakon trebao izmijeniti tako da obuhvati druga pitanja, kao što su uvođenje tehnologija koje uključuju elektronsko brojanje glasačkih listića i prenos rezultata, ili kvalifikacije i integritet članova biračkih odbora i pravila koja garantuju pravedno takmičenje na izborima”, navodi se u saopćenju OHR-a.