Zajednička izjava iz Sarajeva: Državna imovina je fundamentalni element, nema političke trgovine

U dokumentu je istaknuto kako su potpisnici opredijeljeni za jačanje nezavisnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta, međunarodnopravnog subjektiviteta i kontinuiteta Bosne i Hercegovine.

Članovi Predsjedništva BiH i predsjednici parlamentarnih političkih stranaka na državnom i entitetskom nivou potpisali su Zajedničku izjavu (Armin Durgut / PIXSELL)

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednici parlamentarnih političkih stranaka na državnom i entitetskom nivou potpisali su Zajedničku izjavu o državnoj imovini Bosne i Hercegovine.

Osim članova Predsjedništva Željka Komšića i Denisa Bećirovića, izjavu su potpisali predsjednik Stranke demokratske akcije (SAD) Bakir Izetbegović, predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić, predsjednik Naroda i Pravde (NIP) Elmedin Konaković, predsjednik Naše stranke Edin Forto, predsjednik Narodnog evropskog saveza (NES) Nermin Ogrešević i predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu Semir Efendić.

U dokumentu je, između ostalog, istaknuto kako su potpisnici čvrsto opredijeljeni za jačanje nezavisnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta, međunarodnopravnog subjektiviteta i kontinuiteta Bosne i Hercegovine.

Navedeno je kako polaze od konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a posebno odluka u predmetima broj: U-1/11, U-8/19, U-9/19, U-4/20, U-4/21 te U-10/22; ukazano je na važnost usvajanja državnog zakona o imovini kao pitanja od vitalnog interesa za svakog građanina države Bosne i Hercegovine te upozoreno na kontinuirane neustavne i nezakonite poteze nadležnih organa vlasti bh. entiteta Republika Srpska, kojima se sistemskim djelovanjem vrši atak na državnu imovinu Bosne i Hercegovine i dostignute (evropske) vrijednosti pravne države.

Istaknuto je, također, kako su suočeni s višestruko povratničkim aktima neustavnog karaktera o istim pitanjima o kojima je Ustavni sud Bosne i Hercegovine već odlučivao te ukazano na važnost poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustava Bosne i Hercegovine te konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Devet tačaka zajedničke izjave

Zajednička izjava o državnoj imovini Bosne i Hercegovine ima ukupno devet tačaka, u kojima piše:

1. Pozivamo sve političke aktere u Bosni i Hercegovini da prekinu s destruktivnim politikama i dosljedno poštuju Dejtonski mirovni sporazum, Ustav Bosne i Hercegovine, konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao i potpisane međunarodne sporazume. Budućnost naše zemlje trebamo i moramo graditi poštujući načela vladavine prava i pravne sigurnosti, principe ustavnosti i zakonitosti, evropske standarde, garantirana ljudska prava i osnovne slobode te ravnopravnost građana i naroda Bosne i Hercegovine.

2. Odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine zauzeti su konačni i obavezujući pravni stavovi: država Bosna i Hercegovina je nasljednik državne imovine (Socijalističke) Republike Bosne i Hercegovine te imovine koja je pripadala bivšoj Socijalističkoj federativnoj republici Jugoslaviji. U opisu državne imovine, koji je dao Ustavni sud Bosne i Hercegovine, jasno piše da državna imovina ne podrazumijeva samo skup nekretnina koje služe javnoj vlasti da može izvršavati svoje nadležnosti. Državna imovina je i javno dobro (morska voda, morsko dno, riječna voda, riječna korita, jezera, planine i druga prirodna bogatstva, javna i prometna mreža, prometna infrastruktura), koje prioritetno služe svim ljudima u državi. Državna imovina reflektira državnost, nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet koji pripadaju isključivo državi Bosni i Hercegovini, a ne entitetima. Državna imovina je fundamentalni element da državna vlast bude suštinski, a ne formalno suverena vlast. Zbog toga je i reguliranje državne imovine njena isključiva nadležnost.

3. Država Bosna i Hercegovina i državna imovina ne mogu i ne smiju biti predmet bilo kakve političke trgovine. Samo država Bosna i Hercegovina ima isključivu nadležnost da općim ili pojedinačnim pravnim aktima, koje su donijeli nadležni organi vlasti po tačno utvrđenom postupku, uređuje sva pitanja koja su vezana za državnu imovinu. Te odluke entiteti, kao i svi drugi niži nivoi vlasti, moraju poštovati.

4. Državnim zakonom o imovini treba osigurati efikasno i transparentno upravljanje i raspolaganje državnom imovinom Bosne i Hercegovine, koje će biti u službi postizanja kvalitetnijeg životnog standarda stanovništva i zaštite interesa države Bosne i Hercegovine te osigurati odgovorno raspolaganje, brigu i unapređenje prirodnih bogatstava, kulturne i historijske baštine te drugih strateških interesa države Bosne i Hercegovine.

5. Država Bosna i Hercegovina posjeduje ne samo vanjski, već i unutrašnji kontinuitet (Socijalističke) Republike Bosne i Hercegovine, kojeg funkcionalno predstavlja državna vlast. Pojam “država” sadržan u odredbama Ustava Bosne i Hercegovine odnosi se isključivo na Bosnu i Hercegovinu. Preciznije rečeno, to se odnosi na tri različita elementa: na sveukupnu državu Bosnu i Hercegovinu, međunarodnopravno priznatu, nezavisnu i suverenu; na najviši nivo vlasti u državi (za razliku od entitetskih i nižih nivoa vlasti) te suverenog međunarodnopravnog sljednika (Socijalističke) Republike Bosne i Hercegovine. Neupitni kontinuitet između Republike Bosne i Hercegovine i današnje države Bosne i Hercegovine nedvosmisleno upućuju na zaključak da je državi Bosni i Hercegovini, prema Sporazumu o sukcesiji, data državna imovina navedena u tom Sporazumu, odnosno da je Bosna i Hercegovina titular te imovine. Nikakve neutemeljene izjave ne mogu promijeniti elementarne ustavnopravne činjenice.

6. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i drugi nadležni organi države Bosne i Hercegovine moraju procesuirati odgovorne osobe koje najavljuju da će nastaviti neustavno i nezakonito knjiženje državne imovine Bosne i Hercegovine na entitet RS. Izjave pojedinih funkcionera iz entiteta RS o tome da će nezakonito knjižiti državnu imovinu Bosne i Hercegovine predstavljaju nastavak opasne politike podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

7. Prijetnje secesionizmom koje upućuju zvanični predstavnici entiteta RSi  pojedinih političkih stranaka koje primarno djeluju na prostoru entiteta RS te njihovo odbijanje da provode konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine predstavljaju grube nasrtaje na Dejtonski mirovni sporazum, čime se ugrožavaju mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini, ali i cijeloj regiji. Na svaku aktivnost koja predstavlja prijetnju teritorijalnom integritetu, suverenitetu i međunarodnopravnom subjektivitetu Bosne i Hercegovine odgovorit će se snažno i odlučno, svim potrebnim mehanizmima i sredstvima.

8. Upozoravamo predstavnike međunarodne zajednice, naročito zemlje svjedoke Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i Ured visokog predstavnika za BiH (OHR), da je krajnje vrijeme da preduzmu odlučne korake kako antidejtonska i antiustavna politika entiteta RS ne bi doživjela eskalaciju s nepredvidivim i nesagledivim posljedicama. Izostanak odlučne reakcije predstavnika međunarodne zajednice na dosadašnje antidejtonske aktivnosti usmjerene protiv suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, kontinuirano ohrabruje entitetske institucije vlasti entiteta RS i političke snage predvođene Miloradom Dodikom da nastave s aktivnostima usmjerenim protiv države Bosne i Hercegovine.

9. Pozivamo sve političke aktere u Bosni i Hercegovini da poštuju princip vladavine prava i prestanu s generiranjem kriza. Posljedice političkih kriza su odlazak mladih ljudi, izostanak stranih investicija, zaustavljanje rasta ekonomije i pad životnog standarda, što nikome u Bosni i Hercegovini neće donijeti dobro. Umjesto toga, potrebno je da se svi posvetimo ispunjavanju uvjeta iz Mišljenja Evropske komisije, kako bismo ubrzali naš put prema Evropskoj uniji te provođenju Programa reformi Bosne i Hercegovine na NATO putu.

Izvor: Agencije