Bivši direktor Obavještajne agencije BiH Osman Mehmedagić na crnoj listi SAD-a
SAD navodi da je Mehmedagić sarađivao i s kriminalnim mrežama kako bi obogatio sebe i svoju stranku.
Bivši direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osman Mehmedagić odbacio je optužbe Ministarstva finansija i trezora SAD-a koje ga je stavilo na listu sankcioniranih osoba, zbog umiješanosti u korupciju, i rad za interese Stranke demokratske akcije (SDA)
Mehmedagić je pozvao institucije SAD-a da, ukoliko imaju bilo kakav dokaz koji potvrđuje optužbe i dovode u pitanje zakonitost njegovih postupaka, da o tome obavijeste pravosudne institucije Bosne i Hercegovine.
Nešto ranije američke sankcije Mehmedagiću su iz SDA nazvali pritiskom koji ima za cilj “na silu izbaciti iz vlasti” tu stranku, unatoč izbornim rezultatima, “u korist stranaka trojke, HDZ-a i SNSD-a”.
Sjedinjene Američke Države dodale su na crnu listu još tri osobe iz Bosne i Hercegovine, koje su označene kao prijetnja regionalnoj stabilnosti, institucionalnom povjerenju i demokratskom upravljanju na Zapadnom Balkanu.
Pod američkim sankcijama je bivši direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osman Mehmedagić kojeg SAD tereti za zloupotrebu državne telekomunikacijske kompanije u korist Stranke demokratske akcije.
Navode da je Mehmedagić sarađivao i s kriminalnim mrežama, kako bi obogatio sebe i svoju stranku.
Na crnoj listi je i Dragan Stanković, koji je kao direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska direktno doveo u pitanje ustavni poredak BiH.
Sankcionisan je i Edin Gačanin, uz obrazloženje da je riječ o jednom od najvećih svjetskih trgovaca drogom.
We are designating three individuals in Bosnia and Herzegovina who have threatened the rule of law, undermined institutions, obstructed or threatened the implementation of the Dayton Peace Agreement, and materially contributed to the international proliferation of illicit drugs.
— Secretary Antony Blinken (@SecBlinken) March 15, 2023
“Tri osobe protiv kojih danas poduzimamo mjere predstavljaju prijetnju regionalnoj stabilnosti, podrivaju povjerenje u institucije i težnje onih koji nastoje uspostaviti demokratsku vlast na Zapadnom Balkanu”, rekao je Brian E. Nelson, podsekretar za borbu protiv terorizma i obavještajno-finansijske poslove u Ministarstvu finansija SAD-a.
“Sjedinjene Američke Države i dalje će djelovati protiv osoba odgovornih za korupciju i podrivanje poslijeratnih sporazuma i institucija uspostavljenih nakon teško postignutog Daytonskog mirovnog sporazuma.”
Koruptivno djelovanje
Prema Američkom ministarstvu, u svojstvu generalnog direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, bh. državljanin Osman Mehmedagić Osmica zloupotrijebio je javno telekomunikacijsko preduzeće u korist Stranke demokratske akcije, jedne od najvećih političkih stranaka u BiH. Mehmedagić je koristio javno preduzeće BH Telekom kako bi s mreže mobilne telefonije sakupljao podatke o aktivnostima bh. političara koji nisu povezani sa SDA. Također je instruirao jednu osobu da nadzire jednog Vladinog službenika povezanog s jednom opozicijskom strankom u entitetu Republika Srpska.
Osim toga, Mehmedagić je koristio svoj položaj, prijetio i koristio veze da utiče na kandidate “Osmorke”, grupe bošnjačkih i građanskih stranaka iz BiH, da podrže SDA. Također, postoje vjerodostojne informacije da je Mehmedagić sarađivao s kriminalnim mrežama radi vlastitog bogaćenja i bogaćenja njegove političke stranke.
Opstrukcije Dejtonskog sporazuma
U svojstvu vršioca dužnosti direktora, potom i u svojstvu direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove entiteta Republika Srpska, bh. državljanin Dragan Stanković bio je na čelu agencije odgovorne za Zakon o nepokretnoj imovini iz aprila 2022. kojim je direktno osporen ustavni poredak u Bosni i Hercegovini, što predstavlja podrivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, navodi Američko ministarstvo finansija.
Prema istom ministarstvu, Zakonom o imovini RS-a nastoji se uzurpirati nadležnost države BiH nad državnom imovinom koja se nalazi u RS-u, što je protivno odlukama Ustavnog suda BiH, Ustavu BiH i zabrani raspolaganjem državnom imovinom iz 2005. koju je nametnuo Ured visokog predstavnika.
U svojim javnim izjavama o Zakonu o nepokretnoj imovini koje su identične izjavama predsjednika RS-a Milorada Dodika koji je pod sankcijama SAD-a i izjavama drugih lidera RS-a, Stanković je tvrdio da država nema ovlasti nad nepokretnom imovinom koja se nalazi u RS-u. Na dan 22. septembra 2002. Ustavni sud BiH zaključio je da je Zakon o nepokretnoj imovini, kao i svi prethodni, u suprotnosti sa Ustavom BiH, koji je sastavni dio Aneksa IV Daytonskog mirovnog sporazuma.
Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD je uvrstio Stankovića na crnu listu zbog odgovornosti za saučesništvo te direktno ili indirektno učešće u djelovanju koje predstavlja opstrukciju ili prijetnju provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma.
Balkanski trgovac narkoticima
Edin Gačanin jedan je od najvećih svjetskih trgovaca drogom, tvrdi SAD. Rođen je u Sarajevu i vođa je Kartela Tito i Dino, koji uključuje članove njegove porodice i prijatelje iz BiH. Osim trgovine drogom u velikom broju zemalja, Gačaninov kartel bavi se i pranjem novca i usko je povezan s grupom organiziranog kriminala Kinahan, transnacionalnom kriminalnom organizacijom koja je već stavljena na listu OFAC-a.
Današnje sankcije protiv Gačanina usko su koordinirane s Upravom za borbu protiv droga SAD-a, Evropskom agencijom za saradnju u provedbi zakona (EUROPOL) i vladama Nizozemske, Francuske i Belgije, navodi se u odluci OFAC-a.
Posljedice sankcija
Posljedično današnjoj mjeri, sva imovina i pravo na imovinu onih koji su sankcionisani, a koja se nalazi u SAD-u ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD-a, mora biti blokirana i prijavljena OFAC-u.
Zabranjene su sve transakcije državljana SAD-a, koji su u SAD-u (ili prolaze kroz SAD), a koje uključuju imovinu ili pravo na imovinu pojedinaca koji su uvršteni u listu ili na drugi način blokirani.
Osim toga, finansijske institucije ili osobe koje učestvuju u određenim transakcijama ili aktivnostima sa sankcionisanim subjektima i pojedincima mogu se time izložiti sankcijama.