Proširenje Evropske unije: Šta je sa Zapadnim Balkanom?

Evropska komisija preporučila je u srijedu da se otvore pristupni pregovori Evropske unije s Ukrajinom i Moldavijom, što je veliki iskaz podrške Kijevu koji se bori protiv Rusije.

Komisija je preporučila i da se Gruziji dodijeli status kandidatkinje za članstvo u EU, a Bosna i Hercegovina će dobiti preporuku za otvaranje pregovora kad dostigne potrebni stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo, prenosi Hina.

A kako stoje ostale zemlje Zapadnog Balkana?

Korupcija na najvišem nivou, manjkavosti u vladavini prava i dvojbeni tretman nacionalnih manjina: na početku 2022. godine činilo se nezamislivim da bi Ukrajina mogla postati ozbiljan kandidat za članstvo u EU u dogledno vrijeme, piše European Newsroom, zajednički projekt 18 evropskih novinskih agencija.

Zapadni Balkan i istok su geostrateški imperativ

Gotovo 20 mjeseci nakon početka ruske vojne agresije, planeta Zemlja je drugačije mjesto.

Rat u Ukrajini dao je novi zamah proširenju Unije, koja želi suzbiti utjecaj Rusije i Kine.

Prvi put EK je pripremio izvještaj svakoj pojedinoj zemlji aspirantici, njih deset: Turska, Gruzija, Crna Gora, Srbija, Kosovo, Albanija, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina, plus Ukrajina i Moldavija.

Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon ustvrdila je da proširenje na Zapadni Balkan i istok nije samo u interesu EU-a i novih članica, nego i geostrateški imperativ.

“Evropa će biti još stabilnija, sigurnija i prosperitetnija kada se proširenje završi”, rekla je.

Turska je počela pristupne pregovore 2005. godine i oni su u slijepoj ulici; pregovori Albanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije također su u zastoju; Bosna i Hercegovina može se nadati početku pristupnih pregovora.

Bosna i Hercegovina nije dobila bezuvjetnu preporuku za početak pregovora pošto je u decembru postala kandidat za članstvo.

Komisija je preporučila da se pristupne pregovore otvori “kada dostigne potrebni stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo”.

Vrata za Bosnu i Hercegovinu su otvorena

Ali, preporuka za Bosnu i Hercegovinu, doduše uvjetna, smatra se važnim političkim signalom.

“Otvorili smo širom vrata i pozivamo Bosnu i Hercegovinu da kroz njih prođe. Za to je, naravno, potrebno pokazati rezultate, ali vrata su širom otvorena za pristupne pregovore”, rekla je Von der Leyen.

U izvještaju o Bosni i Hercegovini navodi se da je postigla napredak u pogledu političkih kriterija, jer je funkcionirajuća [državna] vlada [Vijeće ministara] osnovana relativno brzo nakon izbora održanih u oktobru 2022. godine.

Počela je provoditi reforme, uključujući jačanje pravne sigurnosti, ali potezi vlasti bh. entieta Republika Srpska, koji potkopavaju ustavni poredak zemlje, smatraju se problematičnim.

Poruka iz Brisela izazvala je u zemlji različite reakcije, od optimizma do razočeranja.

Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto rekla je da Bosna i Hercegovina ipak ima priliku za brži napredak prema članstvu u EU.

“Ovo je važan i snažan poticaj svima nama u bh. institucijama da radimo brže, bolje i više u ispunjavanju kriterija i prioriteta”, kazala je ona.

Sjeverna Makedonija mora ubrzati ‘ritam reformi’

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovinie Željko Komšić je rekao kako “sada sve ovisi o nama”.

“Očekivali smo bezuslovnu preporuku za otvaranje pregovora i zeleno svjetlo, nezavisno o svim neizvjesnostima u pogledu budućnosti EU-a i proširenja, kako bismo počeli pravi posao organizacije i provedbe pregovora”, napisao je predsjednik RS-a Milorad Dodik.

Slovenski član EK-a, komesar za upravljanje krizama Janez Lenarčič, rekao je da je Bosna i Hercegovinia, od kako je prošle godine dobila status kandidata, pokazala “najveće ubrzanje do sada u reformskom procesu”.

Vjeruje da zemlja može uskoro dostići traženi stepen usklađenosti s ključnim prioritetima koji su potrebni za početak pregovora, a odluku o tome donijet će EK u martu iduće godine.

Evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi pozvao je Sjevernu Makedoniju da ubrza “ritam reformi povezanih s EU-om”, sada kada je “počeo proces pristupnih pregovora”.

Neke promjene Krivičnog zakona Sjeverne Makedonije izazvale su zabrinutost da pogađaju niz slučajeva korupcije na visokom nivou, smatra on.

Zabrinutost što Srbija još nije uvela sankcije Rusiji

“Jačanje povjerenja u pravosuđe i borba protiv korupcije, uključujući putem čvrstih istraga, procesuiranja i konačnih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou, od ključne su važnosti”, rekao je.

U pogledu procesa screeninga, Varhelyi je kazao da su vlasti u Skoplju pokazale visok stepen predanosti u njegovoj provedbi; također kad je riječ o relevantnim ustavnim promjenama.

U pogledu odnosa Bugarske sa Sjevernom Makedonijom, bugarski premijer Nikolai Denkov rekao je na samitu Evropske političke zajednice u Granadi u oktobru kako se pozicija Sofije “neće promijeniti”.

“Ako oni [Sjeverna Makedonija] revidiraju svoj Ustav, to će im otvoriti vrata.”

Govorio je o bugarskom insistiranju na uključivanju prava bugarske manjine u makedonski Ustav kao uvjet za ukidanje veta na početak pristupnih pregovora.

Varhelyi je istaknuo da je Srbija provela ustavne promjene koje se odnose na nezavisnost pravosuđa, zakone o medijima i da je ispunila uvjete za otvaranje još jednog skupa poglavlja.

Rekao je da je Srbija napredovala u usklađivanju svoje vanjske politike s evropskom, ali i da je neuvođenje sankcija protiv Rusije i dalje razlog za zabrinutost.

Albanija uspješno napreduje prema integraciji

Dodao je da su Srbija i Kosovo pozvani da se konstruktivnije angažiraju u dijalogu i provedu postignute sporazume.

“Za našu je demokratiju važno da svuda bude napretka, u medijskoj sferi, ali posebno kad je reč o Kosovu. Ništa u izveštaju nije neočekivano, ne bismo trebali očekivati revolucionarne promene, važno je da idemo evropskim putem i u isto vrijeme štitimo naše nacionalne interese”, rekao je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Po Von der Leyen, Albanija uspješno napreduje prema integraciji u EU te je spomenula i ekonomski razvoj zemlje.

“Postavili smo dobre temelje našim 30 milijardi eura vrijednim Ekonomskim i investicijskim planom. Ostvaruje se. Polovica plana, 16 milijardi eura, već je zapravo aktivirano”, rekla je govoreći o ekonomijama Zapadnog Balkana i evropskom jedinstvenom tržištu, među kojima još uvijek postoji preveliki jaz.

“Ekonomije Zapadnog Balkana su na 35 posto prosjeka EU-a”, kazala je predsjednica EK-a.

Težnje svih tih zemalja da uđu u EU postavljaju pitanje kako će Unija funkcionirati ako bude imala 30 država članica ili više.

Zemlje poput Nizozemske insistiraju da ne može biti prečaca na putu do članstva.

Pristupni pregovori traju godinama

Mađarska, najbliža saveznica Rusije u EU, optužuje Kijev da ograničava prava etničkih Mađara.

Primanje ratom razorene nacije s više od 40 miliona ljudi značilo bi veliku promjenu – i goleme troškove – za Uniju i pretvorilo bi neke zemlje koje trenutno dobijaju više evropskih sredstava nego što uplaćuju u evropski budžet u neto uplatitelje.

Rumunija, naprimjer, želi da Moldavija i Ukrajina brzo uđu u EU, ali to ne znači “od danas do sutra”, rekao je predsjednik Klaus Iohannis na zajedničkoj konferenciji za novinare s belgijskim premijerom Alexanderom de Crooom u Briselu.

“Znamo da ti pristupni pregovori traju godinama, znamo iz vlastitog iskustva i vidimo da za neke države na Zapadnom Balkanu već traju dugo. Očito, želimo da pregovori brzo počnu. To ne znači pristupanje, to znači pregovore i pripremu za pristupanje”, rekao je Iohannis.