Crna Gora danas dobija novu vladu

Crna Gora će u ponedjeljak dobiti novu vladu koju će predvoditi čelnik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić, a njegov kabinet imat će 18 ministara i pet potpredsjednika.

U ekspozeu koji je dostavio parlamentu, Milojko Spajić je naveo da će se vanjska politika njegove vlade zasnivati na 'strateškim nacionalnim interesima' (Reuters)

Crna Gora će u ponedjeljak dobiti novu vladu koju će predvoditi čelnik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić, a njegov kabinet imat će 18 ministara i pet potpredsjednika.

Prethodno će za predsjednika crnogorskog parlamenta biti izabran čelnik prosrpske i proruske desnice Andrija Mandić, čija je koalicija “Za budućnost Crne Gore” dala manjinsku podršku Spajićevoj vladi, prenosi Hina.

U novoj vladi pored Pokreta Evropa sad, bit će zastupljeni i Demokrati bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića, umjereni prosrpski SNP, te albanske nacionalne partije.

U opoziciji ostaju Demokratska partija socijalista, Socijaldemokrati, Bošnjačka stranka i Hrvatska građanska inicijativa.

U ekspozeu koji je dostavio parlamentu, Spajić je naveo da će se vanjska politika njegove vlade zasnivati na “strateškim nacionalnim interesima”.

Glavni prioriteti

“Naša četiri glavna vanjskopolitička prioriteta su: punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji; aktivno i kredibilno članstvo u NATO savezu; unaprjeđenje dobrosusjedskih odnosa i jačanje uloge naše države u multilateralnim organizacijama”, naveo je Spajić u ekspozeu koji će u ponedjeljak pročitati pred zastupnicima crnogorskog parlamenta.

U dijelu koji se odnosi na ekonomiju, Spajić navodi da će njegova vlada imati konkretan cilj koji se odnosi na unapređenje standarda stanovnika Crne Gore i to kroz provođenje programa “Evropa sad 2”, koji kako je tokom predizborne kampanje obećavao Spajić, podizanje prosječne plate u Crnoj Gori s gotovo 800 na 1.000 eura.

“Naša vizija je Crna Gora kao Švicarska Balkana i Singapur Evrope. Vlada, koju vam danas predstavljam, odraz je razumijevanja upravo tih očekivanja”, naveo je mandatar u ekspozeu, istaknuvši da socijalne i etno-nacionalne podjele i tenzije, “kojima smo nažalost svjedočili prethodnih godina i decenija, moraju ostati za nama”.

Milojko Spajić bio je ministar finansija u prvoj vladi nastaloj nakon što je u augustu 2020. godine Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića nakon 30 godina prvi puta poražena na izborima i smijenjena sa vlasti.

Tokom jednogodišnjeg mandata, zajedno s tadašnjim ministrom ekonomije, a trenutno predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, proveo je program “Evropa sad”, kojim su minimalnu platu u Crnoj Gori povećali s 220 na 450 eura.

Na krilima tog populističkog poteza Spajić i Milatović formirali su političku stranku Pokret Evropa sad, koja je pobijedila u junu na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori.

Dva mjeseca ranije u aprilu, Milatović je porazio Mila Đukanovića na predsjedničkim izborima.

U životopisu Milojka Spajića navodi se da je ovaj tridesetšestogodišnjak studije završio u Japanu i Kini, a da je magistrirao u Francuskoj.

Radio je u Tokiju i Singapuru, u globalnoj bankarskoj grupaciji Goldman Sachs, ali i bio partner Venture Capital fonda u Singapuru.

Kritike i protest

Nakon što je postalo izvjesno da će Spajić formirati vladu s prosrpskom i proruskom koalicijom “Za budućnost Crne Gore”, koju predvodi Andrija Mandić, kritike su stigle od domoljubnih procrnogorskih stranaka koje su za ponedjeljak u 18 sati najavile protestni skup zbog izbora Mandića na čelo crnogorske skupštine.

Na proteste su pozvale Demokratska partija socijalista te Socijaldemokrati koji navode da “dižu glas protiv izbora Andrije Mandića, četničkog vojvode, za predsjednika parlamenta”.

“Pozivamo sve slobodnomisleće građane koji ne žele ostati nijemi na izbor četničke vlade u paketu s četničkim vojvodom na čelu skupštine, koji će biti izabran glasovima onih kojima su usta puna Evrope i evroatlantskih vrijednosti da dođu u što većem broju i suprotstave se daljnjem civilizacijskom ponoru Crne Gore”, saopćeno je u pozivu.

Saradnju Spajića s Mandićem jasno su kritizirale Sjedinjene Američke Države koje su upozoravale da u vladi ne mogu biti snage koje se protive sankcijama Rusiji te relativiziraju agresiju na Ukrajinu i osporavaju nezavisnost Kosova.

S druge strane iz Evropske unije je saopćeno da nije na Briselu da komentira ko treba biti dio nove crnogorske vlade, ali ponavljaju da su jasna očekivanja da nova vlada odgovori na težnju većine građana da Crna Gora napreduje ka Uniji.

Ipak, jasniji stav EU-a očekuje se u utorak kada će, samo dan nakon formiranja nove crnogorske vlade, u Podgorici boraviti predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Izvor: Agencije