Palmer i Eichhorst u novoj posredničkoj misiji u BiH: Važno da se izbori održe najesen

Američki i evropski posrednici u pregovorima o izmjenama izbornog zakona u BiH pozvali su u srijedu političare te zemlje na što brži dogovor i postizanje kompromisa o izbornoj reformi upozoravajući da vrijeme istječe jer su izbori planirani za oktobar.

Posebni američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer i šefica pri službi za vanjske poslove Evropske unije (EEAS) Angelina Eichhorst u Sarajevu su počeli novi krug pregovora s predstavnicima bosanskohercegovačkih tijela vlasti i političkih stranaka kako bi potaknuli postizanje dogovora o izmjenama Izbornog zakona i Ustava.

‘EU i SAD podržavaju BiH kao jedinstvenu državu’

Eichhorst je rekla da EU i Sjedinjene Američke Države odlučno podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine kao jedinstvene države i žele da se problemi u toj zemlji što prije riješe, uključujući ukidanje blokade rada centralnih tijela vlasti koju od sredine prošle godine provode dužnosnici entiteta Republika Srpska.

“Sadašnja politička kriza neprihvatljiva je za sve ljude u BiH, trebala bi biti neprihvatljiva i za parlament BiH, a potpuno je neprihvatljiva za EU”, rekla je.

EU poziva na trenutni i bezuvjetni prekid blokade rada državnih tijela vlasti, a očekuje i brzu suglasnost o izbornoj reformi jer vrijeme za dogovor istječe,  objasnila je Eichhorst.

“Do te suglasnosti još nismo došli, a ovdje smo kako bismo podržali razgovore koji bi doveli do izmjena Izbornog zakona i Ustava i kako bi se uklonile diskriminatorne odrednice te unaprijedila tehnička rješenja i spriječile izborne prijevare”, kazala je Eichhorst, a prenijela Hina.

Bio bi to novi korak prema približavanju BiH članstvu u EU, poručila je dužnosnica Evropske unije.

Izborna reforma ključna

Posebni američki izaslanik Palmer kazao je da je izborna reforma ključna za uspostavu jakih i učinkovitih tijela vlasti te izrazio nadu da će idućih dana biti moguće postići konačni dogovor kako bi se osigurao integritet izbornog procesa, a to znači da se svaki glas čuje i broji kao i da se svatko može kandidirati.

“Za postizanje sporazuma ostalo je jako malo vremena. Iznimno je bitno da se izbori održe na jesen, a promjene izbornog sistema moraju biti provedene šest mjeseci prije izbornog procesa”, podsjetio je američki diplomata.

Kroz seriju odvojenih razgovora Palmer i Eichhorst pokušavaju provjeriti ima li prostora za približavanje oštro suprotstavljenih stajališta vladajućeg HDZ BiH i SDA, ali i opozicionijh stranaka iz Federacije BiH bez čijih zastupnika nije moguće osigurati dovoljno glasova u državnom parlamentu nužnih za izmjene Ustava.

Lokalni mediji prenijeli su kako se Palmer i Eichhorst nakon sastanka u Sarajevu sele u Neum, gdje iza zatvorenih vrata, planiraju okupiti čelnike svih važnijih političkih stranaka iz Bosne i Hercegovine.

Tokom dvodnevnih pregovora, koji bi trajali do 30. januara, trebalo bi postati jasno je li moguć dogovor o nekom od izbornih modela koji bi trebali osigurati provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava i jedne presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kojima je utvrđena diskriminacija građana ili etničkih zajednica u izbornom procesu u Bosni i Hercegovini.

Neizvjesno je u kakvom će formatu ti pregovori biti održani, jer su iz Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine potvrdili kako njihovi predstavnici neće ići u Neum, dok su iz Naše stranke (NS) poručili da će učestvovati u pregovorima jedino ako je i prijedlog NS-a na dnevnom redu.

Do maja CIK BiH treba raspisati izbore

Kraj januara ranije je naznačen kao zadnji rok za postizanje političkog dogovora, uz procjenu kako treba najmanje tri mjeseca za formalno usvajanje izmjena Ustava i Izbornog zakona u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, jer se to mora učiniti do početka maja, kada Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine ima obavezu raspisati izbore.

Zajednička posjeta Eichhorst i Palmera dio je kontinuiranih napora Evropske unije i SAD-a u Bosni i Hercegovini, s fokusom na ustavnu i izbornu reformu potrebnu kako bi zemlja napravila odlučujući iskorak na putu ka EU, eliminirala diskriminaciju i ojačala demokratska građanska prava.