Palmer i Eichhorst započeli novi krug razgovora o izbornoj reformi u BiH

Paket izmjena izbornog zakona Bosne i Hercegovine još uvijek je na nivou ideja, no izuzetno je važno dogovor postići što prije, kako bi se izbori u toj zemlji mogli održati u oktobru naredne godine, i kako bi izbori bili potpuno transparenti i nediskriminatorni, rečeno je u ponedjeljak u Sarajevo nakon novog kruga razgovora između izvršne direktorice Evropske službe za vanjske poslove (EEAS) Angeline Eichhorst i američkog izaslanika Matthewa Palmera sa predstavnicima Centralne izborne komisije BiH i nevladine ogranizacije „Pod lupom“, koja prati transparentnost izbornog procesa u BiH.

Razgovaramo kako osigurati pravične izbore, svjesni okolnosti u kojima se nalazimo, rekla je Eichhorst novinarima, podsjećajući na duboku krizu u zemlji. Nas cilj da je potaknemo nadu kod građana i onih izvan zemlje, koji žele da pomognu, dodala je.

Palmer, koji je odbacio kritike da podržava bilo koju političku stranu u BiH rekao je da SAD i dalje podupire “ograničene ustavne reforme i izmjene izbornog zakona” s ciljem da se naredni izbori održe po novim pravilima, a da se očuva teritorijalni integritet i suverenitet BiH, uz napredak na evropskim i euroatlantskim integracijama.

“Važno je da se naredni izbori održe na korektan i transparentan način, da budu pošteni te da rezultati izbora odražavaju volju građana”, kazao je Palmer dodajući kako SAD i EU ne zastupaju nikakav plan ili politički projekt nego pokušavaju pomoći domaćim političarima da sami nađu potrebna rješenja kako bi se provele presude Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH.

U Bosni i Hercegovini traju pregovori oko ograničenih izmjena Ustava BiH i izmjena Izbornog zakona, koji bi trebali ukloniti diskriminaciju na način da se u državno predsjedništvo BiH omogući kandidatura i onim građanima koji se ne izjašnjavaju kao jedan od tri konstitutivna naroda – Bošnjak, Hrvat ili Srbin.

No, prijepor stvara zahtjev Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH), iz koje traže da se hrvatski predstavnici u zakonodavna tijela biraju iz onih dijelova BiH u kojima su Hrvati većina, dok Hrvate izabrani iz drugih dijelova zemlje, uključujući i Sarajevo, smatraju nelegitimnim predstavnicima hrvatskog naroda, jer za njih mogu glasati i brojniji Bošnjaci.

Stranke koje se deklarišu kao građanske i probosanske zahtjev HDZ-a smatraju uvod u dublje etničke podjele u zemlji, i potpunu dominaciju HDZ-a među bosanskohercegovačkim Hrvatima.

Al Jazeerin reporter Branimir Zekić izvjestio je da bi se evropski i američki predstavnici danas trebali sastati i sa opozicionim partijama u BiH, a zatim i sa čelnicima vladajućih stanaka u zemlji SDA-om i HDZ-om BiH, Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem, dok nije povrđena satnica sastanka sa političkim predstavnicima iz drugog bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.

Duboka politička kriza

Izmjene izbornog zakona BiH pokušavaju se provesti u vrijeme jedne od najvećih kriza u zemlji, opterećena prijetnjom Milorada Dodika, čelnika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpka, da će na tom dijelu Bosne i Hercegovine zabraniti rad državnom tužilaštvu, upravi za indirektno prikupljanje poreza, ali i oružanim snagama BiH, što je potez koji je osudila i većina međunarodne zajednice.

Dodik također najavljuju da će državu imovinu na području Republike Srpske uknjižiti na taj entitet, a ne državu Bosnu i Hercegovinu kako je presudio Ustavni sud BiH.

Zbog odluke da se u Bosni i Hercegovini ubuduće kažnjava veličanje presuđenih ratnih zločinaca i negiranje utvrđenih ratnih zločina, kako je to nametnuo bivši Visoki predstavnik međunarodna zajednice za BiH Valentin Inzko, Dodik i njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ne učestvuju u radu državnih institucija, uključujući državno predsjedništvo, parlament i Vijeće ministara, pa je državna od ljeta u potpunoj političkoj blokadi.