Fond NE Krško: Objekti na Trgovskoj gori neoštećeni u potresu
Trgovska gora je odabrana za skladište radioaktivnog otpada iz Hrvatske no tome se protivi BiH, jer bi se deponija nalazila na granici dvije države.
Bivša kasarna Čerkezovac, na Trgovskoj gori, nije u zoni nominiranih aktivnih rasjeda, a prilikom nedavnog potresa svi su objekti na Čerkezovcu ostali potpuno neoštećeni, poručili su u utorak iz Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada Nuklearne elektrane Krško, prenijela je Hina.
Trgovska gora (bivša kasarna Čerkezovac) je odabrana kao preferentna lokacija za skladište radioaktivnog otpada zbog skladišnih kapaciteta koji garantuju potpunu tehničku sigurnost i ispravnost. Uz to, lokacija nije u poplavnom području i dovoljno je daleko od izvora pitke vode, ističu iz Fonda.
“Čerkezovac nije u zoni nominiranih aktivnih rasjeda, a prilikom nedavnog potresa svi objekti na Čerkezovcu ostali su potpuno neoštećeni. Mjerenja koja su provedena tijekom potresa 29. decembra 2020. godine pomoću seizmografa i akcelerografa pokazala su da je lokacija Čerkezovac imala manju akceleraciju odnosno ubrzanje tla od npr. Zagreba, navode iz Fonda.
Hrvatska je 2018. godine donijela Nacionalni program zbrinjavanje radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, kojim je kao lokacija određen vojni kompleks Čerkezovac.
Krajem marta 2020. godine Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada NE Krško je od tadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša i energetike na upotrebu dobio prostor bivšeg vojnog skladišta Čerkezovac u Općini Dvor, gdje se planira formirati Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
Protivljenje iz BiH
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac izjavio je prošle sedmice kako treba čuvati dobre bilateralne odnose s Hrvatskom, ali ukoliko Hrvatska nastavi da potencira izgradnju odlagališta na lokalitetu Trgovska gora, BiH će tražiti pravnu zaštitu, prenijela je Anadolija.
“Odlučni smo da snagom argumenata naučnog i stručnog istraživanja odgovorimo na inicijativu Hrvatske. Naše stajalište i dalje je nepromjenjivo. Lokalitet Čerkezovac nije adekvatan za izgradnju odlagališta radiokativnog i nukleranog otpada”, rekao je Košarac.
Podsjetio je i na posljednje zemljotrese oko Petrinje i nekih drugih lokaliteta, koji imaju posljedice i na Kozarsku Dubicu i Kostajnicu, kazavši kako su eksperti u toj oblasti ukazivali ranije da je to trusno područje.
Košarac je podsjetio a da je lokalitet Čerkezovac vazdušne linije udaljen od Petrinje svega 44 kilometra, te kako to nije adekvatan lokalitet.
“To je dodatna argumentacija za nas i ja vjerujem da ćemo mi na temelju konvencija dokazati da taj lokalitet nije adekvatan. Naravno, treba čuvati dobre bilateralne odnose s Hrvatskom, a u koliko Hrvatska nastavi da potencira izgradnju odlagališta na tom lokalitetu, siguran sam da ćemo primijeniti, ne samo ESPO konvenciju, nego tražiti i pravnu zaštitu, zbog čega smo i formirali pravni tim, koji već radi i bavi se analizom pravnih dokumenata”, naveo je Košarac.
Dodao je kako je siguran da će se na temelju onoga što zaključi pravni tim, Vijeću ministara BiH predložiti određeni koraci, no naglasio je kako ipak vjeruje da do toga neće doći.
“Ne želim biti potpuni optimista, već oprezan”, poručio je Košarac.