Položeno cvijeće u bivšoj Dobrovoljačkoj

Polaganje cvijeća i mirna šetnja u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu u petak  protekli su bez incidenata.

U centru Sarajeva godišnjica događaja od prije 21 godinu obilježena je dvojako.

Najprije su bivši pripadnici Zelenih beretki kod spomen obilježja odali počast osmorici svojih saboraca i time obilježili, kako ističu, 21. godišnjicu odbrane Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

Pola sata nakon toga, delegacija iz bh. entiteta Republika Srpska položila je cvijeće u znak sjećanja na stradale pripadnike Jugoslovenske narodne armije (JNA) u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici (sadašnjoj ulici Hamdije Kreševljakovića) u Sarajevu.

Tvrde da je tog dana ubijeno više od 40 pripadnika JNA. Sa druge strane komandant tadašnje vojne oblasti Milutin Kukanjac, koji je bio u koloni, svjedočio da je ubijeno šest pripadnika JNA.

Policijsko obezbjeđenje

Skupove su obezbjeđivale jake policijske snage.

Vahid Alić, predsjednik Zelenih beretki za sarajevsku općinu Stari Grad, rekao je: „Mi danas imamo redovne aktivnosti. To je obilježavanje 3. maja, jednog od presudnih dana za odbranu Bosne i Hercegovine, ustavnosti BiH i predsjednika rahmetli Alije Izetbegovića. Dobro vam je svima poznato, da je 2. maja trebao biti izvršen državni udar zarobljavanjem predsjednika na aerodromu, napad teškim naoružanjem na zgradu Predsjedništva. Kasnije je došlo do ovog 3. maja, razmjene predsjednika za generala Kukanjca i kompletnu armadu koja se nalazila u kasarni na Bistriku.”

S druge strane, Petar Đokić, ministar rada i boračke zaštite Republike Srpske, je kazao: “Bilo bi dobro da Sarajevo nakon 21. godine ima snage da se sa ovim zločinom suoči. I ja sam uvjeren da u Sarajevu ima razumnih ljudi koji su to spremni učiniti. Vidjeli smo to i po licima građana koji idu ulicom u ovom trenutku, da oni ovo ne žele ometati, nego naprotiv, razumiju taj trenutak. Mi ovdje dolazimo s posebnom emocijom i očekujemo da se ta emocija poštuje.”

Manja grupa građana Sarajeva raširila je u petak zastave Republike Bosne i Hercegovine, uzvikivala “Bosna, Bosna” i pjevala bivšu himnu RBiH “Jedna si, jedina” za vrijeme polaganja cvijeća članova delegacije iz RS-a u bivšoj Dobrovoljačkoj, u znak sjećanja na stradale pripadnike bivše JNA.

Grupa se nalazila na drugoj strani rijeke Miljacke, a ceremonija obilježavanja stradanja pripadnika JNA protekla je bez incidenata.

Svjedočenje Kukanjca

U jednom od svojih posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine general Milutin Kukanjac, koji je kao komandant Druge vojne oblast naredio povlačenje JNA iz glavnog grada BiH, potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj ulici stradalo šest osoba.

“Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome koliko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vrijeme je jednom da se kaže tačno, a to samo mogu ja. U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali jedno sanitetsko vozilo. Poginuo je jedan vojnik – Tomović Zdravko iz Han Pijeska, tri pukovnika – Sokić Miro, Radulović dr. Budimir i Mihajlović Boško i jedan potpukovnik – Jovanić Boško, te jedna žena, muslimanka, Šuko Nurmela, koja je došla iz Zagreba sa tom komandom i ona je rekla: ‘Ja neću nikakvu drugu vojsku, ja idem sa mojom vojskom, pa neka poginem’. Znači, šest osoba je stradalo – od 261. Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što mi nismo stradali, već ne stradamo. Te laži koje su prosute u vezi s Dobrovoljačkom su nešto najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to objelodanim. Novosti nisu smjele, Politika – ma ni govora. Televizija Srbije – ma ni govora. Radio Beograd – ma kakvi… Do dan-danas”, kazao je Kukanjac.

Pripadnici policije su, uoči dolaska delegacije iz RS-a, udaljili preostale građane koji su se nalazili u blizini mjesta predviđenog za polaganje cvijeća delegacije iz RS-a preko mosta Drvenija, kako bi se otklonila svaka mogućnost incidenta.

Okršaj 1992. godine

Tokom akcije oslobađanja predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića, koji je drugog maja 1992. godine sa delegacijom zarobljen na aerodromu u Sarajevu, u Dobrovoljačkoj ulici trećeg maja 1992. godine došlo je do okršaja branitelja Sarajeva i pripadnika bivše JNA u kojem je, po navodima Tužilaštva BiH, stradalo sedam i ranjeno 14 osoba.

Prema podacima Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS-a, u sukobima 2. i 3. maja ubijena su 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno. Srbijansko Tužilaštvo zbirno prikazuje poginule pripadnike JNA oba dana kao žrtve ratnog zločina.

Haški tribunal još 2003. godine slučaj Dobrovoljačke tretirao je kao B i C slučajeve, ističući da se u napadima radilo o isključivo vojnim ciljevima.

Ipak, zbog ovog je slučaja u martu 2010. godine u Londonu uhapšen ratni član Predsjedništva BiH Ejup Ganić, po potjernici iz Beograda.

U Beču je zbog istog slučaja samo godinu dana kasnije uhapšen i dugo vremena zadržan i Jovan Divjak, dok je obustavljena i istraga protiv Zaima Backovića.

Nakon trogodišnje istrage u predmetu “Dobrovoljačka” Tužilaštvo BiH donijelo je odluku da u radnjama četrnaestorice osumnjičenih “nisu sadržana obilježja krivičnog djela”.

Pozivajući se na izjave 352 svjedoka, kao i na 412 materijalnih dokaza, koji uključuju dokumente, videomaterijal i presretnute razgovore, međunarodni tužilac Jude Romano odlučio je da bivši član Predsjedništva BiH Ejup Ganić, generali Armije RBiH Jovan Divjak, Hasan Efendić i drugi nisu odgovorni za zločin počinjen nad pripadnicima JNA u koloni u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. Istragom je, po navodima Tužilaštva BiH, utvrđeno da je tokom napada ubijeno sedam i ranjeno 14 osoba nakon što su onesposobljene za borbu. 

Izvori: Al Jazeera i agencije