Macron nakon Vučićeve posjete: Francuska podržava rezoluciju o Srebrenici

Francuski predsjednik Emmanuel Macron potvrdio je kako će njegova zemlja podržati rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici koja bi se trebala naći pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda, čemu se pak oštro protive srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik.

U video poruci francuskog predsjednika, koju je u petak na svom profilu na društvenoj mreži X prenio Memorijalni centar Srebrenica, Macron je kazao kako će Francuska zauvijek pamtiti patnje kroz koje je Bosna i Hercegovina prošla tokom rata 90-ih godina, a posebno srebrenički genocid iz jula 1995, kojeg je opisao kao najmračniji trenutak kojeg je Evropa vidjela od završetka Drugog svjetskog rata.

“Francuska nije zaboravila više od osam hiljada žrtava, odraslih i djece, koji su ubijeni. S dubokim emocijama pozdravljam preživjele žrtve genocida i njihove porodice i izražavam iskrenu sućut”, izjavio je Macron.

🇫🇷 se joint à la résolution de co-parrainage sur le génocide de Srebrenica. Merci à notre pays ami, le Président Macron et la mission française à l'ONU. @EmmanuelMacron pic.twitter.com/s6j5fQj2dy

— Srebrenica Memorial Center (@SrebrenicaMC) April 12, 2024

Vučić u Parizu

Njegova poruka, kojom je ujedno potvrdio kako se Francuska pridružuje državama koje predlažu i žele podržati usvajanje rezolucije o Srebrenici u najvišem tijelu UN-a, objavljena je samo dva dana nakon što je Vučić boravio u Parizu i tamo razgovarao s Macronom.

Vučić je tada izjavio kako je sretan zbog rezultata razgovora koje je vodio s francuskim predsjednikom.

“Predsjednik Macron razumije što je ono o čemu smo pričali i što smo se dogovorili”, izjavio je Vučić novinarima u Parizu. Srbijanski predsjednik najavljenu raspravu i očekivano usvajanje rezolucije o Srebrenici opisuje kao veliku urotu Zapada protiv Srbije i Republike Srpske.

To je kazao i u četvrtak, nakon što se u Beogradu sastao s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom, a obojica su pritom najavili dramatične dane koji će uslijediti ako većina država-članica UN-a podupre rezoluciju kojom se u biti podsjeća na genocid u kojem su u julu 1995. pripadnici vojske i policije bosanskih Srba ubili više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Rezolucija ne implicira kolektivnu krivnju

U radnoj verziji rezolucije u koju je Al Jazeera imala uvid poziva se sve članice UN da odbace pokušaje negiranja karaktera tog zločina, da se 11. juli proglasi danom sjećanja na žrtve srebreničkog genocida, počinitelji koji su još na slobodi kazne te da se pronađu posmrtni ostaci još oko hiljadu ubijenih za kojima se još traga.

Također se osuđuje svako veličanje osuđenih za ratne zločine i zločin genocida.

U tekstu predložene rezolucije nigdje se direktno ne spominje Srbija ili Republika Srpska niti se ikome od njih, kao ni srpskom narodu, ne pripisuje kolektivna krivnja, kako to pogrešno tvrde Vučić i Dodik, piše Hina.

Formalni inicijatori rezolucije su Njemačka i Ruanda, a njima se pridružilo još 15 uglavnom najutjecajnijih zapadnih država te Turska, koje sada zajednički stoje iza tog dokumenta koji je u formi prijedloga upućen na raspravu, a odlučivanje o prihvatanju očekuje se 2. maja. Od država regije u predlaganje rezolucije uključila se Slovenija.

Vučić je u četvrtak nakon sastanka s Dodikom pokazao jasne frustracije priznajući kako nema posebnih izgleda spriječiti usvajanje rezolucije.

“Srbija će se sama političkim, a ne vojnim, sredstvima suprotstaviti svim NATO zemljama, od Turske do Njemačke, s tim da znamo da su nam šanse minimalne”, kazao je Vučić. Dodik je pak ponovo posegnuo za svojom omiljenom temom proglašavanja samostalnosti RS-a kao odgovora na rezoluciju kojom bi se u biti samo podsjetilo na već dokazane činjenice iz presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde (ICJ) kojima je utvrđeno da je u Srebrenici počinjen genocid.

“Ne vidim nikakav smisao da RS (nakon usvajanja rezolucije) ostane u sastavu BiH”, kazao je Dodik, uz naznaku kako će učiniti sve da Vučić podupre RS “u teškim odlukama” koje će ona donijeti nakon 5. maja.

Vučić je rekao kako je “molio ljude u Republici Srpskoj” da još jednom razmisle o svim svojim odlukama i potezima.

Najveći zločin u Evropi od Drugog svjetskog rata

Vojska i policija Republike Srpske ubile su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka s područja enklave Srebrenica, u julu 1995. godine.

Za najveći zločin na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu donio je 14 osuđujućih presuda, dok je Sud Bosne i Hercegovine osudio 25 osoba.

Najvažnije presude iz Haga odnose se na Radovana Karadžića, Ratka Mladića te Jovicu Stanišića i Franka Simatovića koji su osuđeni za udruženi zločinački poduhvat (UZP).

Mehanizam za međunarodne krivične sudove u Hagu je u martu 2019. objavio pravosnažnu presudu prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, osudivši ga na doživotnu kaznu za najteže ratne zločine počinjene na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata. Osuđen je za genocid počinjen u Srebrenici i druge brojne ratne zločine u Bosni i Hercegovini, uključujući opsadu Sarajeva.

U junu 2021. je Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske i dugo vremena najtraženiji haški optuženik, pravomoćno osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i druge zločine u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Vlasti u Srbiji i entitetu Republika Srpska negiraju srebrenički genocid.