Oblikovanje bojnog polja

Kad je ruska invazija na Ukrajinu počela u februaru 2022, ukrajinska vojska je uzvratila oružjem koje je imala: avionima iz sovjetske ere, tenkovima, oklopnim vozilima i artiljerijom te mnoštvom oružja koje joj je isporučio Zapad, kao što su protutenkovske rakete Javelin.

U roku od nekoliko sedmica, pošiljke vojne opreme i oružja od ukrajinskih saveznika počele su pristizati i pomogle su skrenuti putanju rata, piše Reuters.

"Može se diskutovati o tome da li je paket vojne pomoći od 22. marta, koji je uključivao Javeline i drugo protutenkovsko oružje, bio jedna od isporuka oružja s najvećim uticajem na rat", rekao je Ankit Panda, viši saradnik pri Fondaciji Carnegie za međunarodni mir.

U mjesecima nakon toga, stigla je artiljerijska municija, zatim zapadna artiljerija i vozila. Onda je u junu stigao HIMARS, artiljerijski raketni sistem visoke mobilnosti, sa raketama koje mogu pogoditi metu u prečniku od nekoliko metara, sa udaljenosti od gotovo 80 kilometara. Gotovo odmah, ruski komandni centri i opskrbna skladišta daleko iza linija ratišta, bili su pogođeni.

"HIMARS je nešto što Ukrajina prije nije imala", rekao je Rob Lee, viši saradnik na Institutu za istraživanje vanjske politike. "Rusija se nije mogla prilagoditi tome. To je očito imalo veliki uticaj u tom prvom mjesecu."

Zapadne zemlje su u prvim sedmicama 2023. obećale tešku oklopnu opremu, kao što su moderni tenkovi i bombe malog prečnika koje se lansiraju sa zemlje (GLSDB), a koje mogu pogoditi male ciljeve udaljene do 150 kilometara.

Bomba malog prečnika lansirana sa zemlje

Od prvih mjeseci rata, Ukrajina je vratila velike dijelove teritorije na jugu i istoku zemlje. Kako su ukrajinske snage napredovale, sve veća lista oružja koje im je osigurao Zapad napravila je razliku na ratištu.

„Svi sistemi oružja koje smo isporučili Ukrajini su važni“, rekao je George Barros, analitičar Instituta za proučavanje rata (ISW).

„Manje oružje, koje su SAD i saveznici slali početkom 2022. pomoglo je ukrajinskim snagama teritorijalne odbrane, koje su bile važne za naoružavanje organiziranih civilnih grupa koje su branile veće ukrajinske gradove. Svaki komad oružja koji ide u Ukrajinu ima svoju vrijednost“.

GMLRS

SAD i zapadni saveznici opskrbili su Ukrajinu sa dvadesetak vozila koja mogu ispaljivati navođene projektile iz višecjevnih bacača raketa (GMLRS), koji se usmjeravaju na ciljeve zahvaljujući GPS programiranju.

Poznata kao M142 i M270 u SAD-u, vozila sa točkovima i gusjenicama mogu se kretati mnogo brže od konvencionalne artiljerije i mogu lansirati sve svoje projektile u roku od nekoliko minuta nakon što stignu na mjesto paljbe.

M142, poznat kao HIMARS, privukao je najviše pažnje, budući da može kretati brzinom do 85 km/h, što mu omogućava da se brzo pomjeri van dometa mogućeg napada nakon što ispali svoje rakete.

M142 – Visokomobilni artiljerijski raketni sistem (HIMARS)

GMLRS projektili prebačeni u Ukrajinu imaju domet od oko 100 kilometara i preciznost sa odstupanjem od nekoliko metara.

"HIMARS je teško uništiti", kazao je Panda. “HIMARS sistem se može brzo premjestiti nakon ispaljivanja, jer je za to i dizajniran. Ako pogledate ukupnu sposobnost [...] u odnosu na isporučeni broj, HIMARS je imao izvanredan učinak.”

Samohodna artiljerija

Zapadna samohodna artiljerija, topovi postavljeni na platforme na gusjenicama ili točkovima koji se mogu kretati s mjesta na mjesto, počeli su stizati u Ukrajinu u ljeto 2022.

Svi sistemi koriste granate kalibra 155 mm, što je NATO standard. Najistaknutiji su M109, AS90, CAESAR, PzH2000, Krab, Zuzana 24 i Archer.

M109 - Samohodna haubica

Postoje mnoge razlike među sistemima, ali njihove zajedničke osobine, osim vrste municije, je da su mobilni, nose vlastitu municiju i imaju kompjuterizirano nišanjenje.

Svi oni mogu koristiti 155 mm GPS-om navođene granate, nazvane Excalibur, koje šire domet topova i omogućuju granatama da pogode metu s odstupanjem u prečniku od samo tri metra. Ukupno, Ukrajina je primila više od 150 komada takvog oružja.

“Tradicionalno u ratu, artiljerija je oružje koje uzrokuje najveći broj žrtava”, rekao je Lee. “Često se fokusiramo na visokotehnološke stvari, ali artiljeriju zovu kraljem bitke. Igra ključnu ulogu u ratovima, posebno u velikim kopnenim ratovima.”

Artiljerija na točkovima

Puno brojniji od samohodne artiljerije su topovi koje vuku kamioni ili druga teška vozila.

Najbrojniji zapadni sistemi donirani Ukrajini su M777 i M119 (u Britaniji označen kao L119). M777 je top od 155 mm koji može ispaljivati granate vođene GPS-om i ima domet do 40 kilometara, zavisno od vrste municije koju koristi.

Oružje je relativno lako postaviti i premjestiti, a kao i ostala isporučena oprema, Ukrajinu prebacuje na municiju prema NATO standardima.

M777 haubica

M119/L119 je haubica od 105 mm s dometom od najmanje 18 kilometara, dizajnirana za kretanje i ispaljivanje brže od većeg oružja. Njihova relativno mala težina, oko dvije tone, znači da se mogu vući kamionetom. Oba tipa isporučena su Ukrajini u stotinama komada.

"Bez prvih NATO-ovih haubica od 155 mm Ukrajinci bi imali manje artiljerije koja se može koristiti i mogli bi ispaliti puno manje granata", rekao je Lee, "Haubice su bile bolje od onog što je Ukrajina imala prije. Ali jedna od glavnih prednosti bila je što su sa sobom donijeli novi izvor municije, što je omogućilo Ukrajini da održi rat.”

Oklopna vozila

S obzirom na to da je Ukrajina pokrenula kontraofanzive u kojima je ponovo zauzele velike dijelove teritorije, bio joj je potreban velik broj vozila za premještanje pješadije.

Ukrajina je već imala mnoga stara sovjetska vozila ovog tipa, ali od sredine 2022. njeni zapadni saveznici donirali su joj još stotine, uključujući vozila M113, Marder, Bulldog, Bradley i Stryker.

Neki su gusjenični, a neki koriste točkove. Napredniji tipovi kao što su Marder, Bulldog, Bradley i Stryker također uključuju korisne senzore i opremu za nišanjenje kao što je termalna optika.

M2/M3 Bradley – Oklopno borbeno vozilo

Dizajnirani su da izdrže napade lakim oružjem i nekim od lakih protutenkovskih oružja, te pružaju podršku pješadiji vlastitim oružjem u rasponu od mitraljeza kalibra 12,7 mm do automatskih topova kalibra 25 mm i navođenih protutenkovskih projektila.

"Veći problem od tenkova bio je nedostatak oklopnih transportera", rekao je Lee o ukrajinskim snagama, "Mislim da bi to zapravo moglo biti važnije jer postoji veća potražnja, ili veća potreba."

"Relativno poboljšanje sposobnosti Bradleyja u odnosu na BMP-1 (oklopni transporter iz sovjetske ere) je veće nego kod zapadnog tenka u odnosu na ono čime Ukrajina sada raspolaže", dodao je.

Tenkovi

Vlada Ukrajine uporno je od svojih saveznika tražila tenkove. Neki, poput Poljske, dali su višak opreme iz sovjetske ere, poput tenkova T-72.

No, u januaru je Velika Britanija obećala poslati 14 tenkova Challenger 2 posljednje generacije koje koristi britanska vojska. Challenger 2 koristi dizelski motor, pa je Ukrajini lagan za održavanje. Za oko 50 posto je teži od T-72 i mnogo je jače oklopljen. Na cestama može postići brzinu od oko 60 km/h.

Iako za svoj glavni top koristi kalibar prema NATO standardima 120 mm, cijev Challengera 2 je narezana, za razliku od oružja sa glatkom cijevi koje se koristi u drugim zapadnim tenkovima. To znači da koristi jedinstvenu municiju, koju će Britanija također osigurati.

SAD je obećao desetke naprednih tenkova Abrams, koje pokreću motori sa gasnom turbinom, a drugi saveznici obećali su isporuku modernih tenkova Leopard 2 njemačke proizvodnje.

Leopard 2 

„Snabdijevanje Ukrajine glavnim borbenim tenkovima od strane zapadnih država pomoći će toj zemlji da provodi mehanizirano ratovanje kako bi porazila rusku vojsku i oslobodila svoju teritoriju", rekao je Barros.

"Tenkovi igraju važnu ulogu u kombiniranom ratovanju dajući snagama manevarsku oklopnu vatrenu moć. Tenkovi nisu zastarjeli, a Ukrajina će trebati ove i još više tenkova da probije ruske linije."

Protuzračna odbrana

Ukrajinska civilna infrastruktura, uključujući elektrane i stambene zgrade, izložena je sve većim napadima ruskih projektila i jednokratnih dronova, koji se često lansiraju van teritorije Ukrajine.

Za pomoć u odbrani od takvih napada, njeni zapadni saveznici donirali su široku paletu sistema. Oni se kreću od sistema kratkog dometa za traženje toplote, kao što je Avenger montiran na Humvee, do vrhunskog, radarski navođenog Patriota, koji može napadati avione, te krstareće i balističke rakete.

Sistemi srednjeg dometa kao što su NASAMS i IRIS-T predstavljaju sredstva za odbranu od projektila dok se približavaju svojim ciljevima.

Kao posljednji prsten odbrane, njemački protuzračni topovi Gepard, koji se usmjeravaju radarom i montiraju na vozilo na gusjenicama, mogu oboriti zaostale projektile uz relativno niske troškove. Ukrajinska vlada je rekla da su ovi topovi bili posebno vrijedni u odbrani od bespilotnih letjelica iranske proizvodnje, koje su male i spore.

Gepard - samohodni protuavionski top

“Činjenica da Rusi nikada nisu uspjeli nadjačati ukrajinsku protuzračnu obranu bila je još jedna stvar koja je iznenadila analitičare na početku rata”, rekao je Panda.

“Rusi su imali veoma malo koristi za svoj pritisak u smislu njihove sposobnosti da promijene stanje na ratištu (balističkim i krstarećim) projektilima. Tako smo na kraju počeli viđati i više njihove neselektivne upotrebe.”

Protubrodski projektili

Ukrajina je 2022. godine upotrijebila svoje domaće protubrodske projektile Neptun da potopi glavni ruski crnomorski brod, krstaricu Moskva. Od tada je Danska donirala protubrodske projektile Harpoon i lansere s obale.

Harpoon - protubrodski projektil

Projektili iz doba Hladnog rata relativno su jednostavni prema modernim standardima, ali proširuju domet Ukrajini da ugrozi ruske brodove.

Municija

Ukrajina je dobila milione komada municije, uključujući i artiljerijske granate. Neke od tih granata imaju napredne mogućnosti, poput Excalibura, koji koristi GPS navođenje i peraje za upravljanje kako bi pogodio ciljeve u prečniku od samo tri metra sa udaljenosti do 40 kilometara.

M982 Excalibur – precizno vođena artiljerijska granata

Ukrajina je također dobila municiju BONUS i SMArt 155, koja izbacuje “podmuniciju” koja sa spušta padobranom ili malim krilima, tražeći infracrveni trag oklopnih vozila. Kada ih uoči, “podmunicija” čeka dok se podese nišani, a zatim ispaljuje punjenje prema meti.

Ukrajina je također dobila projektile HARMs - High Speed Anti-Radiation Missile (Proturadarski projektil velike brzine), koje je opremila za ispaljivanje iz svojih aviona iz sovjetske ere za napade na ruske radare protuzračne odbrane.

AGM-88 HARM – Proturadarski projektil velike brzine

"Da nije bilo artiljerijske municije, bili bi u velikim problemima", rekao je Lee. “Precizno navođena municija znači da možete ispaliti manje punjenja. Sposobnost uništavanja ciljeva pri prvom udaru je zaista važna prednost.”

Pristup obavještajnim podacima saveznika također je pomogao Ukrajini na ratištu, rekli su Lee i Panda. Saznanja kada bi Rusija mogla napasti ili gdje bi mogla biti ranjiva skladišta za snabdijevanje, pomogla su Ukrajini da preživi invaziju, koju Rusija naziva "specijalnom vojnom operacijom", i nastavi se boriti, rekli su.

U osiguranju paketa pomoći od 2,5 milijardi dolara u januaru, američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da su oružje i zalihe ključni za “podršku Ukrajini dok hrabro brani svoj narod, suverenitet i teritorijalni integritet”.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg ponovio je te komentare u govoru krajem januara, rekavši: “Naša podrška čini stvarnu razliku za Ukrajince, pomažući im ne samo da prežive, već i da potisnu ruskog osvajača i oslobode svoju teritoriju”.

Ruski zvaničnici kažu da zapadne isporuke oružja Ukrajini pokazuju da se NATO, predvođen SAD-om, bori protiv Rusije. Moskva tvrdi da je svako zapadno oružje isporučeno Ukrajini legitimna meta, a predsjednik Vladimir Putin upozorio je Zapad da su njegovi čelnici duboko u zabludi ako misle da mogu poraziti Rusiju.

"Pomažući Ukrajini, Zapad slijedi svoje sebične ciljeve", rekla je Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova. "Sve isporuke oružja Kijevu plaćene su krvlju običnih Ukrajinaca koji su otjerani na front kako bi zaštitili finansijske interese i geopolitičke aspiracije SAD-a i njihovih saveznika."

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su zapadno oružje i zalihe bili ključni za sposobnost njegove zemlje da se bori protiv ruske invazije.

"Rusija želi da se rat oduži i iscrpi naše snage", rekao je u januaru. "Zato moramo učiniti vrijeme našim oružjem. Moramo ubrzati događaje, ubrzati opskrbu i otvoriti nove opcije oružja za Ukrajinu."

Panda je primijetio da se, bez obzira na isporuke oružja, vojni uspjeh Ukrajine ne može pripisati niti jednom sistemu. Jednostavno, njena se vojska dobro pokazala.

“Prije nego što je izbio rat […] većina analitičara nije mislila da će se Ukrajinci boriti tako dobro”, rekao je. "Ne postoji 'jedan čudan trik' na koji su se Ukrajinci oslanjali da bi uspjeli."