Crvanj se nalazi u sjeveroistočnoj Hercegovini, na području Općine Nevesinje. Vršni greben se proteže smjerom sjever-jug. Na sjeveru je omeđen Neretvom, sa juga i jugozapada Nevesinjskim poljem, a sa istoka prostranom visoravni Morine, gdje se nalazi velika nekropola stećaka.
Najviši vrhovi ove planine su Zimomor (1.921 metar), Previja (1.856 metara), Veliki Gradac (1.850 metara) i Ledenica (1.827 metara). Planina je gotovo bezvodna.
Prilazi Crvnju su najlakši sa Nevesinjskog polja. Planinu karakterizira izdvojenost od ostalih masiva. Samu površ karakteriziraju kamenite livade, rijetka vegetacija u donjem dijelu planine, dok su vršni dijelovi goli. Cijeli greben je povezan, pa se može planinariti bez opasnosti da vas iznenade duboke doline između pojedinih vrhova.
Ljeti može biti jako vruće, pa za posjetu ovoj planini preporučujemo proljeće, kada veliki snježnici olakšavaju kretanje. Naravno, planina je lijepa u sva godišnja doba, a posebno je zalazak sunca sa najvišeg vrha Zimomor.
Za uspon se opskrbite dovoljnom količinom vode. Tokom uspona budite pažljivi, jer markacija nije ujednačene vidljivosti.
Inače, u široj okolini Crvnja, nalazi se nekoliko lokaliteta stećaka, od kojih su najpoznatije nekropole na Mači polju pod Veležom, i, sa druge strane, na Morinama. Klima u dolini je mješavina mediteranske i planinske, sa dosta sunčanih dana.
Samo Nevesinje je tipičan istočnohercegovački gradić sa niskim kamenim zgradama mediteranske gradnje. U blizini je i lijepo jezero Alagovac, na čijoj se površini ogledaju Velež i Crvanj.
Tura Presjeka – Zimomor: Uspon sa pogledom na Velež
PRISTUP
Iz Nevesinja idemo prema Nevesinjskom polju asfaltnim putem preko sela Pridvorci, do sela Presjeka, gdje je polazna tačka za uspon na Zimomor.
Do ishodišta možemo doći i iz pravca Rujišta, poznatog mostarskog zimovališta, koje se nalazi između masiva Prenja i Orlinke. Sa Rujišta se makadamskim putem zaputite prema Zijemlju, nakon kojeg se priključite cesti koja iz Nevesinja dolazi do Pridvoraca, i dalje do Presjeke.
OPIS
Za uspon na Zimomor koristiti priloženu kartu uspona, jer staza u vrijeme nastajanja ovog teksta nije kvalitetno markirana, premda na dijelovima puta povremeno možemo naići na markaciju.
Iz Presjeke desetak minuta krenuti u pravcu sjeverozapada, da bi se put postupno okrenuo čisto u pravcu zapada, uz livade koje predstavljaju padine Crvnja. Nakon sat vremena nailazimo na prijevoj nakon koga ulazimo u središte planine, odakle je vidljiv i vrh.
Planinarenje nema tehničkih teškoća, a ni orijentacija po lijepom vremenu nije problem, jer je vrh vidljiv. Kretati se prema jugu, logičnim širokim plećima, gdje je vidljiva staza.
Sve vrijeme uspona, za leđima nam je impozantna barijera Veleža. Njena stjenovitost fascinira dužinom i visinom, te je sa svojih 13 kilometara jedna od najdužih na Balkanu.
Kako se penjemo, ukazuje se i susjedni Prenj, koji oduševljava svojom kraškom plastikom i neobičnom konfiguracijom.
Sa vrha se vide i ostale susjedne planine, površ Morina sa jedne, a Nevesinjsko polje sa druge strane.
Na Crvanj se penjite u proljeće, kada snježne krpe i cvijeće daju sve bogatstvo hercegovačkog kolorita. I ostala godišnja doba su pogodna za uspone, mada ljeti može biti prevruće.
Sa vrha je otvoren pogled i na ostatak masiva Crvnja, kao i na udaljene Bjelašnicu, Visočicu,Treskvicu i Zelengoru, a kao i na gatačku Bjelasnicu i Babu.
Sve u svemu, ovaj uspon karakteriziraju lijepi pejsaži, otvorenost, stanoviti kraški izazovi, te uzbuđenje u završnom dijelu, kada teren postane strmiji a vrh nadohvat ruke.
Na vrhu se nalazi i upisna kutija, pa se pribilježite, neka ostane za biografiju planine.
***
visina ishodišta: 1.000 metara, visina vrha: 1.920 metara, visinska razlika: 920 metara
vrijeme: Presjeka – Zimomor 2,5-3 sata, povratak dva sata, ukupno 4,5-5 sati
težina: 3.