Kada je prije šest godina vlada Socijaldemokratske partije omogućila zaposlenje hrvatskih umirovljenika na pola radnog vremena uz primanje mirovine, broj starijih građana koji je ponovno zakoračio na tržište rada polako se povećavao iz godine u godinu.
Raditi su mogli oni umirovljenici koji su otišli u starosnu mirovinu, po Zakonu o mirovinskom osiguranju, a ta je mogućnost proširena početkom 2019. godine. Po novom, zaposliti se mogu i oni koji su otišli u prijevremenu mirovinu, pa je tako brojka zaposlenih umirovljenika skočila na nešto više od 11.000.
Umirovljenike se može vidjeti kako voze taksi i rade na baušteli – velik dio njih vratio se stručnim i znanstvenim djelatnostima a dosta ih je našlo posao u trgovinama. Uslijed odlijeva radne snage u razvijenije države Europske unije, njihov doprinos u nekim područjima značio je puno.
Primjerice, u neke je krajeve Hrvatske bilo je teško dovesti doktore i medicinske sestre, pa su se tako umirovljeni zdravstveni djelatnici vratili u ordinacije kako bi te popunili rupe, barem na pola radnog vremena.
Svakako da je dio njih svojim znanjem i vještinama htio i dalje doprinositi tržištu rada, no za pretpostaviti je da je na velik broj umirovljenika utjecala činjenica da su mirovine u Hrvatskoj među najnižima u Europskoj uniji. Samim time i nedostatne za dostojanstven život.
Potvrđuje to i nedavna analiza Matice umirovljenika Hrvatske, prema kojoj polovica, njih 575.000, prima mirovinu od 1.420 kuna, odnosno, oko 190 eura.
Napomena o autorskim pravimaPreuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Iznos je to koji je debelo ispod onog koji predstavlja liniju siromaštva, a ispod koje se nalaze oni čija su primanja manja od 335 eura. Isto tako, iz Matice navode kako prosječna mirovina svih umirovljenika iznosi 2.523 kune, što je približno 340 eura. To je, kažu, samo 37,5 posto prosječne neto plaće.
“Brojni umirovljenici s velikom zabrinutošću postavljaju pitanje kako je moguće podmiriti sve troškove za režije, hranu i ostalo s tako malo sredstava i navode da je velik broj njih doveden u nepodnošljivu situaciju. Sve veće siromaštvo je i posljedica postojeće formule za usklađivanje mirovina koja je osnovni uzrok njihovog stalnog pada u odnosu na rast plaća”, kažu u Matici, čiji članovi predlažu promjenu promjenu formule na način da se mirovine usklađuju samo s rastom plaća ili s rastom potrošačkih cijena.
Loš položaj po svim statistikama
Socijalnoj sigurnosti starijih osoba te diskriminaciji na koju često nailaze u društvu posvećeno je posebeno poglavlje u izvješću Pučke pravobraniteljice za prethodnu godinu.
U njemu stoji kako prema podacima iz međunarodnog istraživanja o zdravlju, umirovljenju i socio-ekonomskom statusu osoba starijih od pedeset godina (SHARE), hrvatski građani starije životne dobi žive kraće, i to uz korištenje više lijekova i sa znatno manje sredstava od vršnjaka iz Europske unije.
Istraživanje pokazuje i kako tri od deset kućanstava u kojima žive osobe starije od 50 imaju dovoljno novca za preživjeti mjesec. Ima o tome ponešto i u izvješću Europske komisije za 2020., u kojem se navodi kako je 18,2 posto starijih u Europskoj uniji izloženo riziku od siromaštva, dok u Hrvatskoj je taj postotak znatno viši – 32,8 posto.
Sve te brojke šalju istu poruku, a to je da određeni dio građana Hrvatske umirovljenjem započinje bitku koja se svodi na golo preživljavanje. Vidljivo je to na ulicama Zagreba, gdje prizori starijih osoba koje kopaju po kontejnerima nisu nimalo neuobičajeni, kao i njihovo stajanje u redu ispred pučke kuhinje.
S geografskim udaljavanjem od metropole, situacija ne postaje bolja. Dovoljno je provozati se do Gline i okolinih, zabačenih sela gdje postoje stanovnici koji nemaju struju ili grijanje.
Na stotinjak kilometara od glavnog grada države koja upravo završava presjedanje Vijećem Europe, na samoj granici Europske unije, ljudi se muče sa osnovnim infrastrukturnim uvjetima. I ne samo tamo. Ako krenete južnije, prema Lici, rodnom kraju Nikole Tesle, te Dalmaciji, naići ćete na građane koji žive bez struje, u mraku. Dio njih žive izolirani i na margini, a samoća im nosi jednaku težinu kao neimaština.
Starije osobe u tim krajevima, zbog udaljenosti i nepostojanja javnog prijevoza teško dolaze do potrebnih ustanova i usluga, a svako putovanje u veće mjesto predstavlja im problem. I trošak.
Velikom djelu starije populacije zdravlje i okolnosti ne omogućavaju ni da se zaposle na pola radnog vremena kako bi popravili financijsku krvnu sliku.
Nacionalna naknada za starije osobe
Za one koji pak imaju tu mogućnost uvjeti, nisu isti, odnosno, neki od njih su jednakiji od drugih. Kako stoji u izvješću Pravobraniteljice, korisnicima najniže mirovine koji se zaposle na pola radnog vremena ne isplaćuje se najniža, nego mirovina određena prema njihovom stažu i plaćama, koja je još niža.
“S druge strane, umirovljene djelatne vojne osobe i policijski službenici mogu raditi čak puno radno vrijeme i pritom primati 50 posto svoje mirovine, dok korisnici obiteljske mirovine, od kojih je veliki broj žena starije životne dobi, uopće nemaju tu mogućnost”, piše u izvješću u kojem se također savjetuje Ministarstvu rada da krene u zakonske izmjene koje bi to promijenile. Po tom pitanju se nije ništa napravilo.
Osim umirovljenika koji se nalaze ispod linije siromaštva, procjenjuje se da je u Hrvatskoj oko 60.000 osoba bez minimalnog radnog staža za mirovinu od 15 godina, a većinu čine žene.
Zbog toga je na zadnjoj sjednici Sabora prije raspuštanja usvojen prijedlog Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe koji će omogučiti da njih približno 20.000, bez staža i primanja, dobije naknadu od 800 kuna, odnosno, 108 eura mjesečno.
Pravo na naknadu neće imati osobe koje ostvaruju nekakav drugi prihod, veći od minimalne naknade. Isto tako, osoba treba biti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života s prebivalištem na području RH u neprekidnom trajanju od dvadeset godina. Te bi se socijalne mjera trebala primjenjivati od siječnja iduće godine.
Pitanje je hoće li iznos jedva dostatan za režije uopće imalo utjecati na kvalitetu života starijih osoba, kojima pak najveći oslonac najčešće ne pruža država već razne humanitarne udruge i inicijative građana.
Izvor: Al Jazeera