Zašto je teško obuzdati najpoznatijeg tviteraša?

U kampanji za predsjedničke izbore 2016. Trump je počeo da se oslanja na Twitter da mobiliše svoje pristalice (EPA)

Društvena mreža Twitter nikada nije bila popularna kao Facebook – dok se broj korisnika FB-a meri u milijardama, Twitter ima nekih 150 miliona dnevnih korisnika, te oko 330 miliona ‘tviteraša’ mesečno. Twitter je i dominantno ‘muška’ platforma – oko 70 odsto tviteraša su muškarci.

Tvitovanje na radnom mestu

Donald Tramp je bio poznati tviteraš čak i pre nego što je postao predsednik Sjedinjenih Američkih Država. On je javna ličnost celog svog života, zahvaljujući lukavoj kombinaciji marketinga i poslovne taktike. Pojavljivao se i u velikom broju filmova i serija još od ranih 90-ih, a svetsku slavu je stekao rijaliti programom The Aprentice (Pripravnik).

U kampanji za predsedničke izbore 2016. Tramp je počeo da se oslanja na Twitter da mobiliše svoje pristalice. Često napadajući demokrate i Hilari Klinton, broj pratilaca je vrtoglavo rastao. Rastao je i broj retvitova, pa su i drugi kandidati počeli da ozbiljno shvataju dotadašnjeg autsajdera. Tramp danas ima preko 30 miliona pratilaca, dok se njegovi tvitovi u proseku retvituju 40 hiljada puta. Svaki od njih.

Donald Tramp je ubrzo prozvan i ‘Twitter predsednikom’. Dok nekada ima samo par tvitova dnevno, mnogo su češći dani kada na nalogu (nezvanično) najmoćnije političke figure u svetu bude i pedesetak tvitova. Njegova ‘specijalnost’ su i serije od po dvadesetak tvitova, zapravo čitava saopštenja za javnost, podeljena u – tvitove. Mnogi mediji u SAD, ali i širom sveta Trampove tvitove smatraju za zvanične državne objave (Public announcement), iako je Bela kuća nebrojeno puta napominjala da to nije slučaj.

‘Ugasite mu nalog!’

Ubrzo nakon što se Tramp uselio u najpoznatiju kancelariju na svetu, na Internetu se pojavila peticija kompaniji Twitter (ali i Facebooku) da se Trumpu ukinu nalozi. Razlog – on je predsednik svih građana, te ne bi smeo da ih deli svojim objavama na društvenim mrežama. I sami Twitter i Facebook nisu znali kako da se postave – da li je u pitanju lični nalog, dakle privatni, ili oficijelni nalog američkog predsednika. I može li tako bitna politička figura uopšte da ima privatne naloge.

Ubrzo je stiglo pojašnjenje – Trampu se ne može ukinuti nalog, malo zbog Prvog amandmana u SAD koji garantuje slobodu govora, a malo i zbog toga što je zapravo previše važan! Biće da je ovde proradio i smisao za biznis Twittera – naime, oko 80 miliona korisnika na neki način vidi Trampove tvitove.

Ipak, ne koriste svi državnici u svetu Twitter. Vladimir Putin, po nekima i pravi broj 1. u svetskoj politici, ne samo da ne koristi društvene mreže, već je i protivnik istih. Objave iz Kremlja stižu samo preko zvaničnih naloga državnih institucija, ili ponekog od nižih političara, koji voli da ponešto ‘tvitne’. U Kini je situacija još gora po ‘plavu pticu’ (tweet znači cvrkutati na engleskom) – u Kini se ne koriste ni Facebook ni Twitter, mada imaju svoje brojne pandane u kineskim aplikacijama.

Sve što je lijepo ima kraj

Iako mnogi teoretičari zavere tvrde da Tramp zapravo ima ceo tim ljudi koji pišu tvitove sa njegovog naloga – i u njegovo ime, brojni otpušteni funkcioneri Bele kuće ipak tvrde da Tramp većinu radnog vremena provodi sa iPhoneom u ruci, naravno, tvitujući.

I posle nekoliko godina peticija, i poziva kako iz medija, tako i iz tehnološke zajednice da se nešto učini povodom ‘polave’ Tramp-tvitova svakog dana, Twitter je početkom ove godine konačno rešio da nešto uradi po ovom pitanju.

Naime, citirajući zabrinutost američke javnosti oko mešanja Rusije u izbore 2016. godine, Twitter (kao i Facebook i druge mreže) doneli su nova pravila ponašanja, kao i strožije regulative kada je u pitanju sadržaj na njima, a naročito ako je taj sadržaj u vezi sa politikom ili političkom propagandom. Tako se iza svake reklame mora objaviti ko je za nju stvarno platio, a sumnjive reklame i objave se posebno obeležavaju kao neproverene ili obmanjujuće.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Naravno, bilo je samo pitanje vremena kada će Trampovi tvitovi pasti pod udar ovih novih pravila. I – nije trebalo dugo – Trampove tvrdnje da će demokrate pokušati da iskoriste glasove poslane poštom (mail-in votes) da nameste izbore, označene su kao obmane. Naravno, to je izazvalo nezadovoljstvo kod Trampa i republikanaca, koji inače i dalje zasnivaju deo kampanje na teorijama zavere o demokratama, a naročito o Hilari Klinton, kao i budućem protivkandidatu Bajdenu. Ipak, ni Tramp ne odustaje – pre samo par dana je zapretio demonstrantima širom Amerike, koji proteststvuju zbog rasizma, ‘da policija može da ih upuca ako preteraju’, što je Twitter takođe obeležio kao sumnjiv tvit.

Svaka zabrana nosi veću popularnost

Inače, CEO Twittera Džek Dorsi više puta je upozorio javnost na takozvani ‘strajsend efekat’, internet fenomen gde pokušaji da se nešto zabrani ili ograniči zapravo doprinose sve većoj popularnosti i velikom broju pristalica, bez obzira da li je informacija istinita ili ne.

Nema sumnje da živimo u svetu gde smartfoni i računari (mada je internet sada i na našim televizorima i u automobilima) dominiraju i u radu, i u zabavi. I najmlađi su veliki deo dana ispred telefona ili računara, a mnogi i imaju svoje naloge na društvenim mrežama. Ovakvo stanje stvari su iskoristili i proizvođači tehnike, a i razne marketing agencije, te nam stalno ‘iskaču’ reklame i oglasi.

Takođe, nema sumnje da su to iskoristili i političari i stranke širom sveta. Ovo je tek početak ‘internet kampanja’ – vidimo i da se  na Balkanu politika uveliko preselila u onlajn prostor, ponajviše jer je to i najjeftiniji, a često i jedini način da se dođe do glasača.

A što se Donalda Trampa tiče, on je izgubio jednu bitku od Twittera. A da li je izgubio i rat?

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera