Oglasi

Tri metra vode u najstarijoj džamiji u Hrvatskoj

Džamija u Gunji, izgrađena 1969, potpuno je potopljena u poplavama u Hrvatskoj.
Nakon što je Gunja potopljena, pomoć je stizala sa svih stranaBranimir Bradarić

Piše: Branimir Bradarić

U katastrofalnoj poplavi u županjskoj Posavini vodena bujica plavila je sve na što je nailazila. Potopljene su kuće, škole, razni gospodarski objekti, ali i džamija u Gunji, koja je poznata i kao najstarija džamija u Hrvatskoj.

Područje oko nje nije se isušilo niti dva tjedna otkako je nasip popustio kada su vode Save počele plaviti ovo selo sa blizu 4.200 stanovnika.

Prema riječima glavnog imama u Gunji Idriza Bešića, u džamiji je bilo više od tri metra vode. Mutne vode Save uništile su sve što im se našlo na putu unutar džamije. Uništeno je i prizemlje Islamskog kulturnog centra, koji je još u izgradnji, smještenog uz džamiju.

Koliko se sve brzo i nenadano odigralo, govori i to da je i sam Bešić svoju kuću napustio bez ikakvih stvari. Izašao je van samo sa onim što je imao na sebi.

''Neopisivo mi je žao radi cijele te tragedije. Žao mi je i moje zbirke knjiga, koja je brojala više od 3.000 naslova. U sklopu te zbirke su i neki iznimno važni dokumenti, poput originala povelje koja je ugrađena u temelje džamije. Nešto sam skenirao, ali to ipak nije to", kaže Bešić.

Hrvatska je javnost slabo upućena u to da je ovo zapravo jedina izvorna džamija u Hrvatskoj, koja je izgrađena još 1969. godine. Ukupne je površine 130 kvadrata, s tim da je prije četiri godine obnovljena. Bešić sa ponosom ističe da su džamiju izgradili sami vjernici, svojim radom i bez nekih većih donacija.

''Među ljudima je tada bio ogroman entuzijazam. Netko je dao ciglu, drugi građu, treći su radili, četvrti pomogli na neki drugi način. Na taj način smo i izgradili džamiju. Nikakve pomoći od strane države nije bilo. Nažalost, danas toga više nema'', kaže Bešić.

Prioritet je obnova

Siguran je i da će nakon poplava džamija u Gunji biti vrlo brzo obnovljena i uređena.

''Obnova džamije za nas, muslimanske vjernike, svakako je prioritet. Učinit ćemo sve da se ta obnova završi što prije. To će mnogo i psihološki pozitivno značiti za naše mještane'', ističe Bešić.

Kaže i kako svakodnevno prima pozive sa svih strana od ljudi koji se raspituju o stanju u Gunji nakon poplava, ali i koji nude konkretnu pomoć. Čim to uvjeti i mogućnosti budu dozvoljavali, krenut će se i sa obnovom Islamskog kulturnog centra čije je prizemlje, koje je bilo stavljeno u funkciju, potopljeno.

Riječ je o objektu ukupne površine tisuću kvadrata, koji je imao i jednu dvoranu sa stotinu stolica.

Razmišlja se i o mogućnosti da se na nekoliko mjesta u Gunji, od kojih bi jedno bilo i u blizini džamije, organiziraju javne kuhinje. Na taj način mještanima bi se omogućilo da, prilikom obnove svojih domova, imaju jedan siguran topli obrok tijekom dana.


Idriz Bešić [B. Bradarić]

''Teško mi je uopće govoriti o svom tom zlu koje nas je zadesilo. Ipak, kada znam da nema niti jedne žrtve, zadovoljan sam, jer to je zapravo najbitnije i ne razmišljam o nastaloj šteti. Sve drugo nekako ćemo napraviti i vratiti. Živa glava je najvažnija'', ističe Bešić.

Smetaju mu izjave čelnika Vlade Republike Hrvatske kako će država pomoći u obnovi stradalom području županjske Posavine, jer smatra da je država dužna obnoviti sve uništeno.

Pomoć stigla sa svih strana

Bešić je posebno zadovoljan kako su mještani Gunje, bez obzira na vjeroispovijest, primljeni u svim dijelovima Vukovarsko-srijemske županije, ali i šire.

''Poslije svega viđenoga i onoga što sam čuo, mogu samo da u ime svojih sumještana zahvalim svima na ukazanom gostoprimstvu i pomoći. Veoma mi je drago što je to tako i što su ljudi spremni jedni drugima pomoći. I mene je osobno, odmah nakon poplave, nazvao i nadbiskup Đuro Hranić da pita kako smo, što se dogodilo i je li može kako pomoći. To su stvari koje se ne zaboravljaju'', navodi Bešić.

Gunja je selo sa najviše stanovnika, nastradalo u poplavama u Hrvatskoj, čijoj džamiji gravitira više od dvije tisuća vjernika.

Vraćajući se u povijest, Bešić kaže da je značajnije prisustvo Bošnjaka u Slavoniji počelo 1942. godine kada bježali iz istočne Bosne. Nakon nekoliko godina boravka u Slavoniji, dio Bošnjaka iz više razloga odlučio se za ostanak u ovim dijelovima. Osim što su lijepo primljeni i što su došli na plodnu slavonsku zemlju, Gunja je odabrana i zbog blizine BiH. Sve do danas Bošnjaci su ostali u tom mjestu.

''U ovoj poplavi ima puno simbolike. Voda puno toga odnese i sapere, ali i isto tako nanese mulja. Očigledno je da nas rat nije učinio boljim ljudima i da je trebalo još nešto da se desi. Dogodila se poplava i, ako svi zajedno i iz ovoga ne izvučemo neke pouke, bojim se da neće valjati'', kaže Bešić, imam sa najdužim stažom u Hrvatskoj, koji je na službi u Gunji od 1981.

Za njega mještani kažu kako je tijekom te 33 godine mnogo toga promijenio, kao i da je razbio mnoge stereotipe. Poznat je i kao prvi imam koji je islamski vjeronauk uveo u škole u Gunji. To je bilo još u vrijeme SFRJ.

Često ističe i kako su hrvatski zakoni odlično pisani, ali da se u praksi ne primjenjuju kako treba.

Veoma mu smeta i činjenica što još nikada niti jedan dužnosnik BiH, pa makar vozač ili kurir, nije posjetio Gunju i tamošnju džamiju, dok su u isto vrijeme bilježili posjete veleposlanika Irana, Malezije, Sudana, Turske…

''Radi svega toga, ja se uopće ne osjećam kao pripadnik nacionalne manjine. Uostalom, ja sam dio zajednice koja broji više od 1,5 milijardi ljudi. To pokušavam i mojim sumještanima da kažem i objasnim. Govorim im da žive i da uzalud ne trate život na neke nebitne stvari. Ne znam treba li nekome poslije svih dešavanja, pokolja u Srebrenici, silovanih žena, porušenih džamija i slično još objašnjavati tko je i što je. Strahujem i za ova naša granična područja. Neophodna je ovdje poticajnija politika da ljudi ostanu, jer ćemo u suprotnom uskoro imati atare bez ratara'', zaključio je  Bešić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.