Nasilan seksualni akt, nije samo karakteristika ratova. Sadističko ponašanje silovatelja prisutno je bilo i u dalekoj prošlosti. Silovali su mnogi, pa čak i grčki bogovi. Osobito veliki gromovnik, Zeus. U koje se sve likove i životinje nije pretvorio samo da bi ostvario svoju namjeru. Čuveni je mit kada se prerušio u labuda i kada je Ledu, ženu spartanskog kralja Tindareja seksualno zloupotrijebio? Iz tog čina se rodila Helena zbog koje je i izbio Trojanski rat, kao i dva brata blizanca Kastor i Poluks.
Tadašnja grčka kultura nije osuđivala svoje bogove. A, pitam se jesmo li mi kao modernije, suvremenije i oholije društvo od tih polimorfnih perverznih bića puno danas odmakli?
Stereotipi o silovanju
Feministička kritika je mnogo prije od istraživanja koja su izvršena zadnjih godina među pripadnicima pravosudne zajednice razotkrila različite mitove i predrasude koji postoje kada se spomene „silovanje“. Stereotipi i predrasude odnose se i na muškarce i žene. Neki su čak iznijeli indiferentan stav o silovanju muškarca, to je izazvalo i smijeh i šalu. Neki muški advokati čak su i rekli da muškarac ne može biti silovan. Analiza nakon istraživanja potvrdila je, da je itekako potrebno da se radi i na osvješćivanju profesionalnih pravnika i da se i oni sami moraju suočiti s vlastitim predrasudama.
Najistaknutiji postojeći stereotip u društvu je onaj o promiskuitetnoj seksualno provokativnoj ili zavodljivoj ženi, “koja i nije mogla biti žrtva seksualnog napada, jer je ona nemoralna, pa je možda i neiskrena, pa joj nedostaje kredibilitet.”
I u najstarijem istorijsko pravnom izvoru, Ur-Namuovom zakoniku ubistvo, pljačka, silovanje i preljub bili su kažnjavani smrću. Ovaj zakonik bio je ispisan na glinenim pločicama, pisan je sumerskim jezikom, a sastavljen je po nalogu Ur-Nammua, vladara grada Ura u južnoj Mesopotamiji. Ovaj pravni tekst sačuvan je u fragmentima, čuva se u Nipurskoj zbirci Muzeja starog orijenta u Istanbulu. Identificirao ga je holandski sumerolog Kraus, a djelimično prepisao i preveo Kramer 1952. godine. Pa iako je obavijen velom tajne, ipak se mogu prepoznati namjere ovog zakona i u oblasti krivičnog prava. U stavku 8. ovog zakonika se kaže: „Ako je čovjek upotrijebio silu i zoupotrijebio djevicu rob-ženu drugog muškarca, mora platiti pet šekela srebra.“
Jasniji je sa svojim sadržajem Bilalamov zakonik, koji je napisan akadskim jezikom na dvije pločice koji se čuvaju u Iračkom muzeju starina u Bagdadu. U ovom zakoniku se govori i o ovome: „Ako čovjek uzme kćerku drugog čovjeka, pa je neki čovjek nepitajući za dopuštenje oca i majke nasilno otme i oduzme joj djevičanstvo, treba biti ubijen.“ Najintrigantniji zakon Starog istoka je Hamurabijev zakonik koji je donesen u razdoblju 1680. ili 1750. g. p.n.e., i u njemu se pominje silovanje. Tako u članu 130. ovog zakonika stoji: „Ako avilum ženi koja je zaručena za aviluma, koja još nije upoznala muškarca i koji stanuje u očevoj kući, zapriječi zapomaganje i leže joj na prsa te ga zateknu, avilum će biti ubijen, žena je slobodna“.
Vidljivo je da se na ovaj način želio zaštiti status mlade i nevine osobe.
Zakonsko sankcionisanje
U srednjem vijeku salijski zakonik spada u grupu varvarskih zakona, primjenjivao se do 9. st. U njemu između ostalog se spominje: „Ako neko slobodnu djevojku silom obljubi, na 63 solida neka se kazni. Ako neko slobodan obljubi tuđu robinju na 15 solida neka se osudi, a ako neko obljubi kraljevu robinju neka se kazni na 30 solida. Silovanje se kroz stoljeća smatralo jednim od najtežih kaznenih dijela, a tako je i danas u svim zakonodavstvima svijeta. I Kraljevina SHS imala je krivični zakon iz 1929. g. i on je bio na snazi do Drugog svjetskog rata. U njemu između ostalog stoji da će se “ Kazniti robijom od deset godina,
a) ko žensko lice sa kojom nije u braku silom ili prijetnjom istovremene opasnosti po život ili tijelo, prinudi na obljubu; ili
b) ko obljubu izvrši nad ženskim licem koje je prethodno doveo u nesvjesno stanje ili ga drugačije za odbranu onesposobi“.
Opet krivični zakon SR BIH iz 1977. članom 88. silovanje kažnjava zatvorom od 1 do 10 godina. Ovaj zakon je bio na snazi do 1998. godine. I danas FBiH, RS, Brčko distrikt imaju krivične zakone u kojima se dosta članova i odnosi na silovanje.
Vremeplovom putujući kroz pravne akte različitih civilizacija analizom izvora je uočljivo kako su i krivična prava bila podložena evoluciji i promjeni.
Na prostorima BiH seksualno-nasilni zločini, među kojim su i masovna silovanja, bili su instrumenti ratne politike 90-tih. To silovanje bilo je spektakl dželata modernog svijeta. Kakva je razlika u odnosu na stara primitivna društva?
Izvor: Al Jazeera