Oglasi

Kako je propala ksenofobna retorika

Opozicija u Makedoniji je htjela mobilizirati glasače inicijativom protiv izbjeglica. Čak je skupljala i potpise za referendum protiv migranata.
Državna izborna komisija je odbila da se referendum održi na dan lokalnih izbora, piše autorGetty

U vremenu tektonske promjene evropskih političkih ploča, svjedoci smo raznih utjecaja na regionalnu, ali i na lokalnu političku scenu.

Mnogima su rezultati lokalnih izbora u Makedoniji došli kao iznenađenje, jer nisu očekivali da će od 45 izabranih gradonačelnika u prvom krugu, opoziciona VMRO DPMNE dobiti samo tri gradonačelnička mjesta, dok će se u 35 opština glasati u drugom krugu.

Vladajući SDSM je osvojio većinu gradonačelničkih mjesta, odnosno 38, među kojima i grad Skoplje. Dosadašnji rezultati su jaka potvrda da je nova Vlada krenula pravim putem slobode i euroatlantskih integracija.

Prvi put nakon 11 godina, građani nisu imali nikakav pritisak da glasaju po svom ubjeđenju i rezultat je bio katastrofalno poražavajući za opoziciju. Opozicija nije imala ponuditi konkretne prijedloge na lokalnim izborima, pa je htjela mobilizirati svoje glasače i simpatizere inicijativom protiv izbjeglica. Počeli su skupljati potpise za referendum protiv migranata, koji su, prema njima, nametnuti iz zemalja Evropske unije u velikom broju. Kalkulirali su sa brojevima od deset do dvadeset hiljada. Za njih su izbjeglice bile suštinska prijetnja za demografiju, za ekonomiju i za bezbjednost, pa čak su i savjeti nekih opština odredili da se na dan lokalnih izbora održi referendum protiv naseljavanja izbjeglica.

Propala strategija

Državna izborna komisija je odbila da se referendum održi na dan lokalnih izbora, pa im je tako propala predizborna strategija i izgubili su na izborima u svim tim opštinama. Mi smo se jako protivili involviranju izbjeglica u predizbornje kampanje, ali budući da nas opozicija nije poslušala i nije ponudila nešto pozitivno za građane umjesto ksenofobne retorike, propala im je strategija i odvela ih u historiju.

Na žalost, izbjeglice su bile i dio političke predizborne kampanje Sebastiana Kurza i njegove političke stranke. U isto vrijeme kada su trajale predizborne kampanje u Makedoniji i Austriji, u Beču je održana konferencija o Balkanskoj ruti, gdje su predstavnici organizacija za ljudska prava, pa čak i bivši europarlamentarac Hannes Swoboda, istakli da se Kurz u govorima i izlaganjima hvali kako je zaustavio izbjeglički val i zatvorio Balkansku rutu. Također je obećao i da će zatvoriti i Mediteransku izbjegličku rutu, a sa tim ciljem je održavao i susrete sa libijskim vlastima. A ne izostaju ni najave za restrikcije socijalne pomoći izbjeglicama u Austriji i smanjenje njihovog broja u zemlji.

Budući da je moj govor slijedio kao komentar europarlamentarca Hannesa Swobode, između ostalog, osvrnuo sam se na to da je Balkanska ruta samo oficijelno zatvorena, ali da u praksi val izbjeglica nikada nije stao, osim što je podijelio rutu i intenzitet. Tako, u Srbiji je u septembru zabilježeno 350 novih izbjeglica koje su ušle preko Makedonije i 450 koje su ušle preko Bugarske.

Bilo kakva restrikcija socijalne pomoći i integracije izbjeglica u društvu, doprinijeće njihovoj getoizaciji i povlačenju od društva, što vodi ka velikim sigurnosnim problemima neintegrisanih stanovnika u društvu. Primjer za to su različite politike za migrante i izbjeglice dviju susjednih evropskih zemalja, Francuske i Njemačke. Getoizacija migranata koja je desetljećima vidljiva u Francuskoj je skoro neuočiva u Njemačkoj. Iako, zabrinjavajuće je i političko stanje sada nakon izbora u Njemačkoj i porast podrške ekstremnih desničarskih glasova. Zbog toga je Merkel morala pristati na ograničenje kvote za primanje izbjeglica i migranata na 200.000 godišnje, što do sada nije bilo slučaj. Politika kancelarke Merkel nije ograničavala broj tražilaca azila, iako selekcija postajala restriktivnija.

Kampanja na leđima izbjeglica

Etički je pogrešno zasnovati političku kampanju na leđima izbjeglica i migranata, posebno kada se koriste neistinite informacije, ali na žalost, Orbanova strategija zasnovana na ksenofobiji rađa uspjeh desničarskim partijama u Evropi, pa tako je Kurz uzeo pobjedu na izborima 15. oktobra sa 31,5 posto glasova. Nadam se da nova promjena vlasti u Austriju neće biti replika političkog stanja Mađarske ili Makedonije od proteklih 11 godina, imajući u vidu da su upravo Kurz i Orban dali veliku podršku Gruevskom, upravo za vrijeme predizborne političke kampanje, a da takvu politiku slijede Slovačka, Češka i Poljska.

Za razliku od političkih promjena u EU na kojima desnica dobija na značaju, građani Makedonije su pokazali veliku zrelost i želju da se krene putem eurointegracijskih procesa, otvorenog društva i poštivanja ljudskih prava i sloboda, gdje smo stali prije 11 godina. Jedino zabrinjava mogućnost da će EU nastaviti sa rastom negativnih promjena, a samim tim i rastom ksenofobije i euroskepticizma te zatvoriti vrata integracijama Makedonije i ostalih zemalja zapadnog Balkana. Dok narodi zapadnog Balkana maštaju o velikom američkom i evropskom snu, Trump, Kurz, Orban i drugi lideri evropskih zemalja ga ruše. Da li će se to nastaviti, vrijeme će pokazati, a naše je da se trudimo u promovisanju svih evropskih vrijednosti i beneficija euroatlanskih integracija kao ključa stabilnosti u regionu.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.