Eurozastupnica Joveva: EU neće tolerirati one koji destabiliziraju BiH

“Evropske integracije zemalja zapadnog Balkana su se u proteklom periodu, nakon dugogodišnjeg takozvanog enlargement fatigue (umora od proširenja) i mnogih pauza, u kojima se gotovo ništa nije dešavalo, napokon pokrenule. Nažalost, vidjeli smo i da su neke zemlje nazadovale i imale periode u kojima se na evropskom putu nije dešavalo ništa. To su izgubljeni mjeseci, pa i godine, s tim da u proteklim godinama niti jedna od zemalja zapadnog Balkana nije došla značajno blizu Evropskoj uniji i punopravnom članstvu. Mislim da bi bilo nerealistično da kažem da je stanje sjajno”, govori Irena Joveva, slovenska zastupnica u Evropskom parlamentu.

Prema njenim riječima, neki mali, ali značajni pomaci su se, ipak, dogodili i momentum je sada tu.

“S jedne strane imamo zemlje zapadnog Balkana, koje očekuje veliki posao u usvajanju reformi, a s druge Evropsku uniju koja nije uvijek držala obećanja koja je dala tim zemljama. Iskreno se nadam da će pozitivni pomaci kojima smo svjedočili u posljednjem periodu, za šta je mnogo radila i moja zemlja Slovenija na čelu s premijerom Robertom Golobom, biti početak bržih procesa i da će se zemlje međusobno ‘takmičiti’ koja će usvojiti više reformi, a ne da se vraćaju u politike ‘90-ih koje, vjerujte, više niko ko razumije da je poenta u budućnosti, ne želi da čuje. Ako se reforme budu izvodile na pravi način, nadam se da ćemo naspram tome uskoro imati i prvu zemlju koja će postati punopravna članica Evropske unije.”

• Koliko je realno da Evropska unija smanji kriterije o članstvu za zemlje zapadnog Balkana?

– O ovom pitanju se već dugo raspravljalo, ali mislim da je, ipak, poprilično nerealno. Standardi su visoki, to je istina. Pravila moraju da budu fer i jednaka za sve, te ne bi bilo smisleno da se nekima sudi po jednim pravilima, a drugima po drugim. Barem ne bi smjelo da bude tako. Nikad. Sve i da se pravila smanje, mislim da bi tim novim članicama bilo izrazito teško da funkcionišu unutar Unije, a da nisu prethodno usaglasili svoje standarde s onima koje Unija zahtijeva. Evropska unija ima mehanizme da pruži podršku zemljama zapadnog Balkana na putu integracija, zemljama je na raspolaganju i pretpristupna pomoć (IPA fondovi), ali posao i reforme zemlje trebaju da provedu same.

• Svjedoci smo jačanja desnice u Evropi. Šta to donosi Zapadnom Balkanu?

– Jeste, desnica nažalost jača širom Unije i izbori za Evropski parlament u junu ove godine bit će veliki test za Evropu. Nadam se da ta činjenica neće značiti da će Zapadni Balkan biti zaboravljen i da će ponovno biti stavljena pauza na teme proširenja. Desnica je opasna i za samu Evropsku uniju, te mi i unutar Unije trenutno imamo probleme s pojedinim državama koje sve više postaju autoritarne i često otežavaju donošenje (jednoglasnih) odluka u Evropskom vijeću, radi svojih nacionalnih/vlastitih agendi.

• Kako gledate na nedavnu odluku Evropskog vijeća o otvaranja pregovora s Bosnom i Hercegovinom?

– Jako sam sretna što je Bosna i Hercegovina napokon otvorila pregovore s Evropskom unijom. Moja zemlja, Slovenija, jedna je od onih koje su stvarno oduvijek lobirale za Bosnu i Hercegovinu, te je ova odluka Vijeća značajan korak na evropskom putu Bosne i Hercegovine. Neke zemlje članice nisu bile najpozitivnije raspoložene, te sam zadovoljna da se i njihov stav promijenio. Ipak, 27 članica je moralo Bosni i Hercegovini odobriti otvaranje pregovora i to nije mala stvar. Mislim da je ova odluka značajna i za građane Bosne i Hercegovine kojima je poslana poruka da nisu zaboravljeni i da za njih ima mjesta u Uniji.

Ipak, ovo nije poklon Evropskog vijeća, nego podstrek i očekivanje da Bosna i Hercegovina sada počne reformske procese i usvoji mnoge zakone, od kojih neki neće biti najlakši. Ovo je početak dugog puta, ali vjerujem da će Bosna i Hercegovina uz podršku Unije i svojih prijateljskih zemalja to moći uraditi. Svim građanima Bosne i Hercegovine, bez obzira na to u kojem dijelu zemlje žive, mjesto je u Uniji i oni zaslužuju bolje živote.

• Kako komentirate da je Vijeće Evropske unije produžilo okvir restriktivnih mjera zbog situacije u Bosni i Hercegovini do 31. marta 2026. godine i šta to u praksi znači?

– Ovo je bila očekivana odluka i u praksi će značiti da će Evropska unija moći uvesti sankcije pojedincima ili pravnim licima koje podrivaju suverenost, teritorijalni integritet, ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Restriktivne mjere ili sankcije, ako želite, mogu se izreći i onima koji ugrožavaju sigurnosnu situaciju ili ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum. Restriktivne mjere će, također, podrazumijevati zabranu putovanja u Evropsku uniju i zamrzavanje imovine. Ovo znači da Evropska unija neće tolerisati ili podržavati pojedince (ili pravne subjekte) koji uništavaju i destabiliziraju Bosnu i Hercegovinu.

• Koliko su opasne etnonacionalističke politike i trebaju li oštrije sankcije Evropske unije za regionalne zvaničnike koji zagovaraju nove podjele?

– Građani Bosne i Hercegovine, nažalost, dobro znaju šta je rat i do čega etnonacionalizam može da dovede. Izrazito su opasne izjave pojedinih političara iz regiona koji pokušavaju manipulacijama građane vratiti u ‘90. godine i time skrenuti pažnju s istinskih problema koji sve građane muče. Tenzije se stalno pojavljuju i ponekad je dovoljna samo mala iskra da pokrene talas reakcija u cijelom regionu. U građanima to budi strah, a svima njima je dosta straha jer svi samo žele mirne i dostojanstvene živote. Sigurna sam u to.

Sankcije bi mnogima bile opravdane, ali mislim da oni ni tada ne bi prestali sa svojim igrama, jer su mnogo puta do sada shvatili da igranje na nacionalizam i sijanje mržnje od/do “onog drugog” donosi jeftine političke poene. Evropska unija nikada neće podržati nove podjele na Zapadnom Balkanu. Regija ima probleme sa zagađenjem zraka koje de facto ubija ljude, nezaposlenošću, gubitkom stanovništva, zdravstveni sistemi su na klimavim nogama kako radnici u zdravstvu stalno odlaze, priroda se uništava svakodnevno – to su pravi problemi koje muče ljude i time i još hiljadama problema u zemljama se političari trebaju istinski pozabaviti.

• Koliko je sada jak ruski utjecaj na Zapadnom Balkanu i ima li Evropska unija neki plan za proruski orijentisane zvaničnike u regionu?

– Ruskog, ali i kineskog, utjecaja ima na Zapadnom Balkanu, ali i utjecaja i interesa drugih velikih sila. Upravo to je jedan od razloga radi kojih je zagovaranje proširenja izrazito bitno. Zapadni Balkan ne smije i ne može ostati crna rupa u srcu Evrope, u kojoj će se svjetske sile boriti za prevlast. Iako je i historijski Zapadni Balkan bio raskrsnica mnogih sila, a da ne zaboravimo da su baš tu počeli i veliki ratovi koji su potresli Evropu, trebamo svi biti svjesni da za Zapadni Balkan nema alternative, nego da je Evropska unija jedini siguran izbor za trajni mir, suživot i ekonomski i socijalni prosperitet. Mi vidimo i svjesni smo onih koji otvoreno igraju s Rusima i podržavaju njihove politike i upravo ti pojedinci su na radaru evropskih zvaničnika. Napominjem da je i za članstvo zemalja u Evropsku uniju potrebna potpuna usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnom politikom Evropske unije, što uključuje i trenutnu politiku EU prema Rusiji, naprimjer.

• Kolika je odgovornost Evrope za rat u Palestini i može li uskoro doći do nekog mirovnog rješenja u tom dijelu svijeta?

– Nažalost, o Palestini se članice EU-a teško mogu dogovoriti, a s nekima je posebno teško (Njemačka, naprimjer) te i unutar Evropskog parlamenta teško nalazimo zajednički jezik s nekima. Evropska unija jeste dijelom odgovorna, ali iz razloga što nije već mnogo ranije uvela sankcije Izraelu ili, naprimjer, nasilnim naseljenicima na Zapadnoj obali. Ovo što sada vidimo u Gazi je previše bolno i ne razumijem kako, više od 150 dana nakon početka rata, svijet nije u stanju da kaže da ovaj rat više mora stati. Uvijek sam otvoreno govorila o prekidu vatre, te je i Slovenija jedna od država koja se zalaže za priznanje Palestinske države, a Vlada Roberta Goloba stvarno radi sve što može.

Zvaničnici u vrhu Evropske unije nisu uvijek imali jednake izjave kada je riječ o situaciji u Izraelu i Palestini. Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, u posljednje je vrijeme imao glasne pozive i ohrabrujuće izjave, ali svakim danom se gubi previše života. Ljudi gladuju. Djeca umiru od gladi. Civili su mete. Cijeli svijet treba da ovo osudi i ne znam kako uopšte možemo da svjedočimo genocidu kako se odvija svakodnevno pred našim očima, a da se stanje ne promijeni. Nadam se da će se oni koji i dalje govore da se Izrael treba braniti, napokon otvoriti oči i pogledati katastrofalnu situaciju u Gazi te da će se ovaj rat napokon zaustaviti. Trajno. Nadam se da će odluka o prekidu vatre Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija biti ispoštovana u najkraćem mogućem roku i da će to biti prvi korak na putu ka trajnom miru – da se i Palestincima omogući da žive dostojanstven život.