Infografika: Samo je Staljin vladao duže od Putina

Vladimir Putin je na predsjedničkim izborima održanim od 15. do 17. marta lako došao do novog, petog mandata na čelu Rusije. Sa osvojenih više od 88 posto glasova, Putin je ostvario najviši rezultat ikada u postsovjetskoj historiji te države.

Uoči izbora, Putinov najveći politički protivnik, Aleksej Navaljni, umro je u arktičkoj kaznenoj koloniji. Kandidatima koji se protive ratu je zabranjeno učešće na izborima, a nezavisni glasovi su utišani u medijskoj blokadi koju podržava Kremlj, piše AP. Nijednoj nezavisnoj organizaciji za nadgledanje nije bilo dozvoljeno da posmatra izbore. Svaka javna kritika Putina ili rata u Ukrajini je ugušena.

Vladimir Putin je, kroz četiri predsjednička i dva premijerska mandata, na vlasti četvrt stoljeća – od 1999. godine.

Zadržavanje političke dominacije

Vladimir Putin je 9. augusta 1999. imenovan za jednog od tri zamjenika premijera, a istog dana tadašnji predsjednik Boris Jeljcin ga je imenovao vršiocem dužnosti premijera. Jeljcin je tada i rekao da Putina želi kao svog nasljednika. Duma je 16. augusta odobrila njegovo imenovanje za premijera sa 233 glasa (84 je bilo protiv uz 17 suzdržanih). Nakon što je Jeljcin 31. decembra 1999. godine iznenada podnio ostavku na mjesto predsjednika, Putin je po automatizmu postao vršilac dužnosti te funkcije.

Na predsjedničkim izborima održanim 26. marta 2000. godine Vladimir Putin je pobijedio u prvom krugu sa osvojenih 53 posto glasova.

Svoj drugi mandat osvaja u martu 2004. godine sa osvojenih 71 posto glasova u prvom krugu izbora.

Putinu je Ustavom zabranjen treći uzastopni mandat. Za njegovog nasljednika izabran je prvi potpredsjednik vlade Dmitrij Medvedev, dok je Putin imenovan premijerom, zadržavajući tako svoju političku dominaciju. Ubrzo nakon što je Medvedev preuzeo dužnost 2008, predsjednički mandati su produženi sa četiri na šest godina, na snazi od izbora 2012.

Priroda Medvedevljevog predsjedničkog mandata i njegov odnos s Putinom od početka su bili predmet značajnih medijskih nagađanja. Ustavno moćnog predsjednika dominirao je vrlo utjecajni premijer Putin, koji je ujedno bio i najpopularniji političar u Rusiji. U septembru 2011. Medvedev je najavio da će imenovati Putina za predsjednika na sljedećim izborima. Tada je i otkrio da su njih dvojica odavno sklopili dogovor kojim će se Putinu omogućiti da se kandiduje za predsjednika 2012. godine. Ovu razmjenu su mnogi mediji nazvali „rokirovka“, ruski izraz za šahovski potez „rokada“.

U martu 2012. godine Putin se vratio na poziciju predsjednika države, osvojivši 63,6 posto glasova u prvom krugu izbora. Ovaj mandat će obilježiti aneksija Krima i početak rusko-ukrajinskog rata u ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk. U septembru 2015. Putin je autorizovao ruske vojne intervencije u Siriji, na poziv sirijske vlade Bashara al Assada u borbi protiv grupe ISIL-a i drugih grupa. Američka obavještajna zajednica je u januaru 2017. obznanila da se ruska vlada umiješala u američke predsjedničke izbore 2016. sa ciljem sabotiranja predsjedničke kampanje Hillary Clinton, jačanja predsjedničke kampanje Donalda Trumpa i povećanja političkih i društvenih neslaganja u Sjedinjenim Američkim Državama.

Putin 2018. osvaja četvrti predsjednički mandat sa više od 76 posto glasova i najavljuje da se neće kandidovati na izborima 2024, govoreći da je to u skladu sa ruskim Ustavom. Putin je 3. jula 2020. potpisao izvršnu naredbu da se zvanično unesu amandmani u ruski ustav, koji mu omogućavaju da se kandiduje za dva dodatna šestogodišnja mandata. Ove izmjene su stupile na snagu 4. jula 2020.

Ruska invazija na Ukrajinu

Četvrti mandat obilježila je ruska invazija na Ukrajinu pokrenuta 24. februara 2022. godine. Invazija i rat na teritoriji Ukrajini rezultirao je desetinama hiljada žrtava na obje strane i izazvala najveću izbjegličku krizu u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Invazija je naišla na međunarodne osude i brojne sankcije koje su uvedene protiv Rusije i samog Putina.

Putin je 30. septembra potpisao ukaze kojima su Donjeck, Lugansk, te Zaporoška i Hersonska oblast pripojene Rusiji. Međunarodna zajednica ne priznaje ovu aneksiju i nezakonite su prema međunarodnom pravu.

 

Vladimir Putin na čelu Rusije se nalazi gotovo 9.000 dana i sa osiguranim novim mandatom od šest godina, odnosno 2.190 dana, trebao bi postati najdugovječniji ruski vladar u posljednjih 100 godina.

Trenutno je na prvom mjestu Josif Staljin, koji na vlasti bio od 1924. do smrti 1953. godine, odnosno 10.636 dana.

Leonid Brežnjev je iza Putina sa 6.601 danom provedenim na vlasti, Nikita Hruščov ja na vlasti proveo 3.536 dana, Boris Jeljcin 3.096 dana, a Mihail Gorbačov 2.480 dana.