Armenija poručila Azerbejdžanu: Istražite kršenja primirja na granici
Porast broja prijavljenih incidenata prekogranične pucnjave povećava mogućnost obnove borbi između dugogodišnjih suparnika na Kavkazu.

Porast broja prijavljenih incidenata prekogranične pucnjave povećava mogućnost obnove borbi između dugogodišnjih suparnika na Kavkazu.









Odnos Armenije, donedavno najbližeg saveznika Rusije na južnom Kavkazu, s Moskvom se posljednjih godina pogoršao zbog toga što joj Rusija nije pomogla da se obrani od susjednog Azerbejdžana.
Krajem maja su Španija, Irska i Norveška, također, službeno priznale Državu Palestinu iz istog razloga, a početkom juna i Slovenija, što je izazvalo bijes izraelskih vlasti.
Hiljade demonstranata okupilo se ispred Ministarstva vanjskih poslova Armenije tražeći ostavku armenskog premijera Pašinjana zbog sporazuma sa Azerbejdžanom o granici.
Armenski premijer Pašinjan nazvao je dogovor ‘prekretnicom’ na putu ka miru između suparnika, no demonstranti ga optužuju za izdaju.
Armenski premijer Nikol Pašinijan, prihvatanjem restitucije pograničnih sela, “prodaje našu teritoriju”, rekli su demonstranti.
Ruski vojnici u Armeniji Moskvi su omogućavali da ima vojno uporište u strateški važnoj regiji, južnom Kavkazu.
Armenija će vratiti četiri sela blizu granice zemalja koja su bila pod okupacijom od ranih 1990-ih, tvrdi Azerbejdžan.
Ključni elementi u osiguravanju sporazuma su demarkacija granica i uspostava regionalnih saobraćajnih koridora kojima bi zemlje jedna drugoj prelazile preko teritorija.
Armenija tvrdi da Organizacija ugovora o kolektivnoj sigurnosti, koja okuplja šest postsovjetskih država, nije uspjela ispuniti svoje ciljeve.
Armenija optužuje Azerbejdžan da ima nove teritorijalne pretenzije otkako je u septembru prošle godine, nakon tri decenije, osvojio Nagorno-Karabah zbog kojeg su vođena dva velika rata.