Izazovi pred makedonskim poljoprivrednicima
Jedan od najvećih potencijala za zemlje Zapadnog Blakana leži u proizvodnji hrane, posebno kada je riječ o Makedoniji. Ta država ima blizu 600.000 hektara obradivog zemljišta, prema podacima državnog parlamenta. Gotovo 200.000 ostaje neobrađeno svake godine. Prosječno zemljoradničko domaćinstvo obrađuje od 2,5 do 2,8 hektara, što je daleko ispod prosjeka Evropske unije od 17,9 […]
Jedan od najvećih potencijala za zemlje Zapadnog Blakana leži u proizvodnji hrane, posebno kada je riječ o Makedoniji. Ta država ima blizu 600.000 hektara obradivog zemljišta, prema podacima državnog parlamenta. Gotovo 200.000 ostaje neobrađeno svake godine.
Prosječno zemljoradničko domaćinstvo obrađuje od 2,5 do 2,8 hektara, što je daleko ispod prosjeka Evropske unije od 17,9 hektara. Blizu jedne petine ukupnog broja zaposlenih je u poljoprivredi, a ona čini manje od 10 odsto BDP-a
Naš je reporter u dva velika poljoprivredna kraja provjerio zašto, uporedo sa rastom državnih subvencija, raste i uvoz hrane u Makedoniju. Stefan Goranović.
Published On 21 Apr 2014
|
Ažurirano:
21 Nov 2016
12:48 AM (GMT+2)