Bosna i Hercegovina i međunarodna zajednica | Kontekst

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik saopćio je da je Interpol odbio raspisati međunarodnu potjernicu za njim, čime je uvažena žalba Srbije. Ovaj razvoj događaja uslijedio je nakon što je Dodik nepravosnažno osuđen zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Uz to, protiv njega i još dvojice čelnika RS-a, premijera Radovana Viškovića i predsjednika entitetske skupštine Nenada Stevandića, otvorena je istraga zbog sumnje na krivično djelo ugrožavanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.

Kao odgovor na presudu, RS je usvojio niz zakona kojima se pokušava zabraniti rad državnih policijskih i pravosudnih institucija na području tog entiteta, koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnima. Sud Bosne i Hercegovine 27. marta zatražio od Interpola raspisivanje međunarodne tjeralice za Dodikom, koji je uprkos potjernici u Bosni i Hercegovini više puta napuštao zemlju iako obavezu njegovog hapšenja imaju sve sigurnosne agencije, uključujući Graničnu policiju. I dok se Bosna i Hercegovina posljednjih mjeseci suočava s jednom od najvećih političkih kriza od završetka rata, istovremeno se postavlja pitanje uloge međunarodne zajednice i kapaciteta domaćih institucija da odgovore na izazove. Međunarodna zajednica u posljednje vrijeme sve je diskutabilniji koncept, a paralelno s krizom u Bosni i Hercegovini svjedočimo velikim promjenama u svjetskom političkom poretku, zbog čega treba postaviti pitanja o dosadašnjoj, aktualnoj i budućoj ulozi tzv. međunarodne zajednice kad je riječ o Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu.

O ovim temama za Al Jazeeru govore Semir Hambo, urednik portala “Klix.ba”, Elvis Fejzić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, i Neven Anđelić, profesor na Regent's Universityju u Londonu i stručnjak za međunarodne odnose.