Rašeta: Politički ‘dugi COVID’ Ursule von der Leyen neće biti koban za njenu karijeru

Evropski parlament na zahtjev krajnje desnice raspravljao je o povjerenju predsjednici EK Ursuli von der Leyen.

Povod za raspravu je slučaj Pfizer, odnosno sumnja da je predsjednica Evropske komisije u vrijeme COVID krize vodila netransparentne pregovore s jednim od najvećih svjetskih proizvođača vakcina.

Desnica je uspjela sakupiti dovoljan broj potpisa za raspravu iako je dio Pučana na početku podržao inicijativu, a zatim svoje potpise povukao.

U historiji Evrope do sada je odstupila samo jedna Komisija – ona Jacques Santera 1999. godine, dok je Jean-Claude Juncker 2014. preživio pokušaj izglasavanja nepovjerenja.

Istraživač u organizaciji “Novi treći put” Dragoslav Rašeta kaže da je Ursula von der Leyen i ranije u svojoj političkoj prošlosti pokazivala da ima problema kada su u pitanju komunikacija i transparentnost. Primjer je skandalozni slučaj, kako kaže Rašeta, koji se desio dok je Von der Leyen bila njemačka ministrica za odbranu, kada je došlo do nabavke novih sistema u procesu vođenom na netransparentan način između dobavljača i same vlade.

Smatra da ovo nije neko iznenađenje, i da se ne očekuju dugotrajne i ozbiljne posljedice.

“Na neki način, i ona će pretrpjeti ono što možemo nazvati “dugi COVID” u političkom smislu, što neće biti kobno za njenu karijeru, ali će svakako ostaviti mrlju na njoj. Što se tiče nje kao liderke, kao osobe na čelu Evropske komisije i kriznog menadžera tokom proteklih godina, mišljenja su podeljena. Ona je uspešno koordinisala političke pozicije Evropske unije prema SAD-u kada je reč o carinskom ratu, promenama i transformacijama evropske strategije prema Kini, kao i projektu “Rearm Europe”, odnosno ponovnom naoružavanju Evrope i podizanju nacionalnih odbrambenih kapaciteta”, kaže Rašeta.