
Đukić: Hrvatska bi trebala preuzeti historijsku odluku poboljšanja odnosa sa Srbijom
Hrvatski premijer Andrej Plenković u Subotici se sastao sa premijerkom Srbije Anom Brnabić. Plenković je potvrdio da je dogovoreno da će, nakon Hrvatske, i Srbija imenovati koordinatora za rješavanje otvorenih pitanja.
Odnose Hrvatske i Srbije opterećuju mnoga otvorena pitanja. Kako su čelnici vlada istakli, obje države nastoje, i uz to, unaprijediti saradnju u što više oblasti, a tome doprinose konkretne aktivnosti na poboljšanju položaja manjina. Ovo je Plenkovićeva prva službena posjeta Srbiji od dolaska na vlast 2016. U Suboticu je došao na poziv predstavnika hrvatske manjine. Tamo je otvorio Hrvatsku kuću, čiju je izgradnju sa 1,8 miliona eura finansirala Vlada u Zagrebu.
Diplomata i član Foruma za međunarodne odnose Srećko Đukić kaže da su srpka manjina u Hrvatskoj i hrvatska manjina u Srbiji odigrali jednu pozitivnu ulogu saradnje između država.
Smatra da ako, nakon riječi uslijede konkretna djela, onda će posjeta Plenkovića Subotici i Srbiji “vrlo značajna i ući će verovatno u anale naših odnosa”.
“Ja bih rekao da zvanični odnosi Srbije i Hrvatske nekako idu šumom, a ovi jednostavni odnosi – naroda, privrede, biznisa – idu svojim putem. Kao da su prosto odvojeni ti procesi,” kaže Đukić.
Kaže da nepostojanje povjerenja među dvjema državama najviše koči početak rješavanja krupnih pitanja, ali i da sada ne vidi volju da se riješe pitanja.
“Vidim novu neku leksiku, novu dinamiku reči, ali ne vidim odlučnost jedne i druge strane da priđu rešavanju tih pitanja. […] Ako jedna strana ima izrazitu političku želju, mislim da druga strana ne može otići bez odgovora.”
Đukić smatra da bi Hrvatska, koja je u puno boljoj poziciji u EU, trebala da preuzme odluku poboljšanja odnosa sa Srbijom.
“Hrvatska je u neuporedivo boljoj poziciji u odnosu na Srbiju, i članica je Evropske unije i evrozone i NATO-a i ima izuzetno povoljnu poziciju u Evropskoj uniji, tako da je Hrvatska u izuzetnoj poziciji i mislim da bi ona, bez obzira na sve okolnosti, ipak trebala da preuzme tu istorijsku odluku poboljšanja odnosa sa Srbijom. Srbija nema tu ambiciju da u nekom doglednom vremenu postane članica Evropske unije, bar pod ovom vlašću. Ona [vlast] to ponavlja, da je ona na evropskom putu, da u krajnjoj liniji želi da postane članica EU, ali ona više diktira uslove pod kojima bi ona postala članica EU, nego što ona prihvata uslove koje diktira EU.”
Kaže da su današnji odnosi između Hrvatske i Srbije “stabilno na niskom nivou” i da ne postoji politička volja – prije svega na strani Beograda – da se rješavaju otvorena pitanja.