Kontekst: Estetska medicina

Gdje je granica između potrebe i opsesije zahvatima estetske medicine? Kakva je razlika između plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije?

Je li mladalački, atraktivan izgled postao simbol za socijalni uspjeh? Mogu li se estetskim zahvatima liječiti organske i neurološke bolesti?

Prema podacima Međunarodnog udruženja estetskih plastičnih hirurga, svakodnevno raste broj ljudi koji se podvrgavaju plastičnim operacijama kako bi izgledali “ljepše”. Sa više od 11,5 miliona operacija godišnje, Brazil je, nakon SAD-a, drugi po veličini „potrošač” plastične hirurgije u svijetu. U ovoj zemlji država je omogućila i onima tanjeg džepa zategnuto lice, pravilan nos i lijepe  grudi, a sve to o trošku socijalnog osiguranja, ili uz velike, popuste. Dok savremeni mediji stvaraju kult mladosti i ljepote koja postaje i statusni simbol, estetska medicina sve je dostupnija i u zemljama regije. Međutim, kakvi su i postoje li rizici za zdravlje kod ove vrste intervencija i kolika je odgovornost ljekara kada zahtjevi pacijenata postanu nerealni, biraju li između etike i zarade.

Gosti u Kontekstu su: u Beogradu – prof. dr. Miodrag Colić, specijalista plastične, rekonstruktivne i  estetske hirurgije, potpredsjednik Međunarodnog udruženja za estetsku plastičnu hirurgiju (ISAPS); u Sarajevu – Dženana Kalaš, psihoterapeutkinja i u Zagrebu – dr. Nikola Milojević, estetski liječnik, član „British Association of Cosmetic Doctors”.