Šta treba znati o finansiranju izborne kampanje u BiH

Politička kampanja u Bosni i Hercegovini ulazi u završnu fazu pred glasanje 4. oktobra. Za razliku od ranijih kampanja, ovogodišnja se dominantno vodi na internetu, iako su bilbordi na ulicama i dalje popunjeni.

Prema podacima Transparency Internationala u BiH, kampanja za Opće izbore 2022. godine, s procijenjenih najmanje 11,59 miliona maraka, bila je najskuplja do tada. Hoće li ovogodišnja premašiti taj iznos?

Finansiranje političkih stranaka i vođenje izbornih kampanja u Bosni i Hercegovini nije ostavljeno na volju strankama.

Ovo pitanje uređeno je kroz dva ključna zakona: Izborni zakon Bosne i Hercegovine i Zakon o finansiranju političkih stranaka.

Al Jazeera objašnjava na koji način se finansiraju stranke i njihove političke kampanje.

Kako se finansiraju političke stranke?

Političke stranke u BiH mogu se finansirati iz više izvora.

Novac iz budžeta: Stranke koje su ušle u Parlamentarnu skupštinu BiH imaju pravo na sredstva iz Budžeta Bosne i Hercegovine. Ukupna sredstva namijenjena za tu svrhu ne mogu prelaziti 0,2 posto državnog budžeta.

Budžet BiH za 2026. godinu iznosi 807,84 miliona eura. To znači da iznos namijenjen finansiranju stranaka ove godine može ići do 1,61 milion eura.

Trideset posto planiranog iznosa dijeli se na sve stranke koje su osvojile mandate u Parlamentu BiH, dok se ostatak dijeli prema broju osvojenih mandata.

Donacije građana i kompanija: Stranke mogu primati donacije fizičkih i pravnih lica. Fizičko lice može donirati najviše 5.000 eura godišnje, a član stranke do 7.500 eura. Pravna lica mogu donirati do 25.000 eura u toku kalendarske godine.

Sav novac mora biti evidentiran i uplaćen na centralni račun stranke.

Stranke se mogu finansirati i iz prihoda od imovine koju posjeduju, kao i iz drugih izvora, poput izdavaštva. Međutim, riječ je o manjim izvorima prihoda u odnosu na ukupni budžet stranaka.

Ko ne smije finansirati stranke?

Stranke se ne smiju finansirati novcem javnih preduzeća i institucija, neimenovanih izvora, vjerskih organizacija, drugih država, stranih političkih organizacija i stranih pravnih lica.

Kaznene odredbe

Za kršenje pravila finansiranja stranke ili predizborne kampanje stranke mogu biti kažnjene novčano, a u nekim slučajevima kazne mogu iznositi i znatno više od 5.000 eura po jednom predmetu.

Kako se finansiraju izborne kampanje?

Pravila za finansiranje izbornih kampanja posebno su stroga.

Prije početka izborne kampanje stranke su dužne otvoriti poseban bankovni račun i na njega uplatiti novac koji planiraju potrošiti.

Centralna izborna komisija BiH propisuje maksimalan iznos koji stranke mogu potrošiti. Taj iznos zavisi od broja birača u izbornoj jedinici i nivoa vlasti za koji se takmiče.

Stranke mogu potrošiti 0,10 eura po biraču ako se takmiče za kantonalne skupštine u Federaciji BiH ili 0,15 eura po biraču ako se takmiče za lokalne nivoe vlasti ili vode kampanje na entitetskom i državnom nivou.
Tako, ako u jednoj izbornoj jedinici ima 3.000 registriranih birača, stranka može potrošiti do 450 eura za kampanju za viši nivo vlasti. U velikim izbornim jedinicama taj iznos može doseći i nekoliko desetaka hiljada eura.

Koliko su stranke trošile na kampanje do sada?

Tokom kampanje za Opće izbore 2022. godine političke stranke u BiH potrošile su, prema procjeni Transparency Internationala, gotovo šest miliona eura na predizborne skupove, oglašavanje na bilbordima, u medijima i na Facebooku.

Prema tržišnoj vrijednosti oglašavanja, najviše su potrošili: Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD (više od milion eura), Stranka demokratske akcije – SDA (oko 889.000 eura), Partija demokratskog progresa – PDP (470.000 eura) i Socijaldemokratska partija – SDP (oko 420.000 eura).

„Kad se sve sabere, evidentno je da je riječ o jednoj od najskupljih izbornih kampanja, jer su stranke na tri oblika oglašavanja i predizborne skupove potrošile oko 11,59 miliona KM [gotov šest miliona eura], što je više nego što su, prema podacima CIK-a, sve stranke u BiH bilo kada prijavile u svojim finansijskim izvještajima“, saopćio je TI.

Jesu li prijavljeni troškovi kampanja realni?

Dio troškova političkih kampanja ipak ostaje izvan zvaničnih finansijskih izvještaja.

Damjan Ožegović, istraživač iz Transparency Internationala, rekao je Al Jazeeri da su političke kampanje u Bosni i Hercegovini vjerovatno dosta skuplje od prikazanih podataka, jer je gotovo nemoguće pratiti koliko stranke tokom kampanje potroše na volontere, sitni promotivni materijal poput letaka i upaljača, ili na organizovanje predizbornih skupova.