Izbori u BiH 2026: Ko i kako može glasati u dijaspori

Bosna i Hercegovina, prema procjenama, ima blizu dva miliona državljana koji žive izvan njenih granica – ali na Općim izborima zakazanim za 4. oktobar 2026. godine pravo glasa iz inozemstva imat će samo 48.074 osobe.

To je najniži broj registriranih birača u dijaspori u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa, sa trendom pada koji traje već godinama.

Ko ima pravo glasati?

Za razliku od birača u zemlji, državljanin BiH koji živi u inozemstvu ne dobija automatski pravo da glasa – mora se posebno registrirati za svaki izborni ciklus kod Centralne izborne komisije BiH (CIK).

Tek nakon što komisija provjeri dokumentaciju (dokaz državljanstva i prijavljenog boravišta u inozemstvu), birač se upisuje u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan Bosne i Hercegovine.

To znači da pravo glasa u praksi nemaju stotine hiljada iseljenih koliko ih realno postoji, nego samo onaj uži krug koji je prošao proceduru registracije i čija je prijava odobrena.

Za 2026. godinu prijavu je podnijelo 60.047 građana, od čega je konačno odobreno 48.074, dok je 5.548 prijava odbijeno (za ostatak je postupak u međuvremenu okončan ili su prijave bile nepotpune).

Kako su nam kazali iz CIK-a, najviše je odbijenih prijava iz Njemačke (1.604), Švicarske (771), Austrije (522)…

Brojke za izbore 2026.

Do konačne brojke 48.074 doveo je spor proces, praćen slabim odzivom:

• Mjesec prije isteka roka za registraciju (kraj juna), portalu e-Izbori pristupilo je tek 11.379 birača, od kojih je samo 7.779 u tom trenutku ispunjavalo uvjete za glasanje.
• Rok za prijave istekao je 21. jula, nakon čega je ukupan broj prijava porastao na 60.047.
• CIK je 30. jula donio konačnu odluku: u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH upisana su 48.074 birača.

Iz kojih zemalja dolaze prijave

Najveći broj zahtjeva tradicionalno stiže iz zemalja s najvećom bh. dijasporom:

• Njemačka
• Austrija
• Hrvatska
• Švedska
• Švicarska
• Srbija

U ranoj fazi registracije za 2026. najviše prijava zabilježeno je iz Njemačke (2.300), Hrvatske (2.212), Austrije (1.223) i Srbije (557) – raspored koji se u velikoj mjeri poklapa sa zemljama u kojima živi najveći dio bh. iseljeništva iz svih perioda migracija (poslijeratna izbjeglička dijaspora, ali i noviji ekonomski migranti).

Ukupan broj osoba u iseljeništvu koje vode porijeklo iz BiH procjenjuje se na otprilike 2,2 miliona, što čini više od 50 posto ukupnog stanovništva u odnosu na matičnu zemlju. Kada se računaju samo osobe rođene u BiH (prva generacija), taj broj iznosi gotovo 1,8 miliona.

Najviše ih je u Hrvatskoj (približno 381.100), Srbiji (342.500), Njemačkoj (više od 330.000), Austriji (172.300), Sloveniji (122.200)… Kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, broj rođenih u BiH koji imaju državljanstvo ili boravak iznosi gotovo 100.000, dok šira zajednica, sa drugom generacijom, broji i do 350.000 ljudi.

Na nivou općina/gradova u BiH, koje imaju najviše prijava iz inozemstva, historijski prednjače sredine sa velikim brojem raseljenih i izbjeglih, poput Prijedora koji je 2022. bio apsolutni rekorder sa više od 3.800 prijavljenih birača iz dijaspore.

Broj registriranih birača iz dijaspore oscilira, ali je opći trend posljednjih godina opadajući.

Taj pad nije ravnomjeran na cijeloj teritoriji BiH. Najveći “gubici” birača iz dijaspore zabilježeni su u općinama u bh. entitetu Republika Srpska, iz kojih su tokom rata protjerani Bošnjaci i Hrvati – a koje su ujedno bile i tradicionalno uporište glasova probošnjačkih i prohrvatskih stranaka u tom entitetu.

Taj pad ima direktne političke implikacije. Na prošlim Općim izborima probošnjački blok je zahvaljujući, između ostalog, glasovima dijaspore povećao broj zastupnika u Narodnoj skupštini RS-a sa tri na pet, a jedan kompenzacijski mandat u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH pripao je predstavniku probosanskog bloka iz RS-a.

Manji broj birača iz dijaspore u 2026. mogao bi ugroziti upravo te mandate.

Koliko ih je stvarno glasalo

Registracija ne znači i izlazak na birališta – dio registriranih birača na kraju ne pošalje glasački listić ili ne izađe na glasanje u diplomatsko-konzularno predstavništvo. Na Općim izborima 2018, naprimjer, od 76.000 registriranih birača, izvan BiH glasalo je blizu 48.000 – dakle malo iznad 60 posto.

Dodatan problem predstavlja i vremenski raspored: birački materijal registriranim glasačima po pravilu stiže početkom augusta, u periodu kada su mnogi upravo na godišnjim odmorima (često i u BiH), zbog čega se dio listića uopće ne iskoristi ili se vrati neiskorišten.

Gdje se (i kako) uopće može glasati

Državljanin BiH koji živi u inozemstvu ima na raspolaganju tri načina da ostvari biračko pravo:

• putem pošte – glasački listić se šalje na registriranu adresu u inozemstvu i vraća poštom u BiH;
• lično u diplomatsko-konzularnom predstavništvu (DKP) BiH – ambasadi ili konzulatu, ali samo u onim predstavništvima u kojima CIK organizira glasanje;
• lično u BiH, dolaskom na redovno biračko mjesto na dan izbora.

U tome je i odgovor na pitanje gdje se ne može glasati: CIK ne organizira glasačka mjesta u svakom DKP-u, nego samo u onima gdje postoji dovoljan broj prijavljenih i zainteresiranih birača.

“Za organizaciju izbora u diplomatsko-konzularnim predstavništvima minimalan broj prijavljenih birača treba biti 50, uz napomenu da Centralna izborna komisija BiH može napraviti izuzetak ako je taj broj blizu 50 i ako postoje tehničke i druge pretpostavke za organizaciju izbora u DKP-ima”, navodi se u odgovoru CIK-a na upit Al Jazeere.

Za Opće izbore 2026. glasanje je predviđeno u 20 diplomatsko-konzularnih predstavništava:

• Ambasade: Beograd, Ljubljana, Beč, Zagreb, Amman, Berlin, Stockholm, Kopenhagen, Hag, Brisel, Oslo, Doha;
• Generalni konzulati: Minhen, Stuttgart, Frankfurt, Chicago, Rijeka;
• Počasni konzulati: Graz, Linz, Salzburg.

To praktično znači da državljani BiH u zemljama ili gradovima koji nisu na ovoj listi – recimo u većem dijelu Švicarske, Australije, Kanade ili u većini gradova SAD-a izvan Chicaga – ne mogu lično glasati u diplomatsko-konzularnom predstavništvu, nego im preostaje isključivo glasanje putem pošte.

Isto vrijedi i za sve zemlje u kojima broj registriranih birača ne dostiže prag koji CIK smatra opravdanim za organiziranje biračkog mjesta – u tim slučajevima im se materijal jednostavno šalje poštom, bez mogućnosti izbora.