Trumpov zaokret: SAD nastavlja slati oružje Ukrajini

Bivši ukrajinski vojnik Andrij Hetman kaže da je prestao obraćati pažnju na odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa o zaustavljanju i nastavku vojne pomoći Ukrajini.

„Ovaj put je [Trump] shvatio da će izgledati loše, slabo, kao da je na strani [ruskog predsjednika Vladimira] Putina“, rekao je za Al Jazeeru 29-godišnjak koji je demobiliziran nakon što je u martu ranjen Donbasu.

Trump je u ponedjeljak poništio odluku Bijele kuće donesenu nekoliko dana ranije, 1. jula, o „pauziranju“ isporuka oružja Kijevu, uključujući izuzetno važne presretače protivzračne odbrane te precizno navođene bombe i rakete.

U februaru je zamrznuo pomoć nakon svađe s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, ali je nastavio isporuke nekoliko sedmica kasnije.

Odluka od ponedjeljka uslijedila je nakon pojačanih ruskih napada. Posljednjih sedmica Ukrajinci su pod višesatnim noćnima napadima dronovima i raketama na velike gradove, u kojima su ubijani i ranjavani civili.

„Poslat ćemo još oružja. Moramo kako bi se Ukrajinci mogli braniti“, rekao je Trump na konferenciji za novinare u Washingtonu.

No, dan kasnije Trump je otišao dalje. Nagovijestio je da mu ruski čelnik mjesecima laska, ali i da stalno iznosi nemoguće zahtjeve i ignorira pozive na prekid vatre.

„Putin nas zasipa sa puno sr***, ako želite znati istinu“, rekao je Trump na konferenciji za novinare. „Stalno je jako ljubazan, ali ispada da je to besmisleno.“

Putinovi zahtjevi uključuju „demilitarizaciju“ i „denacifikaciju“ Ukrajine kojom, prema Kremlju, navodno vlada „neonacistička hunta“.

Moskva također želi da Zapad ukine višeslojne sankcije koje počinju sputavati rusku ekonomiju i povrat imovine zamrznute u zapadnim bankama. Trump je ipak rekao da razmatra dodatne sankcije Rusiji.

Jačanje protivzračne odbrane

Američko oružje koje je Kijevu najpotrebnije su rakete za protivzračnu odbranu.

Rusija je u junu lansirala rekordnih 5.438 dronova, za četvrtinu više nego u martu, prema podacima ukrajinskih zračnih snaga.

Više od polovine dronova bilo je sa eksplozivom, dok su ostatak mamci na koje Ukrajinci troše rakete ili izviđački dronovi koji prate lokacije protivzračnih timova i sistema Patriot koje isporučuje Zapad.

Ruski dronovi i krstareće ili balističke rakete koje ih prate pogađaju civilna područja, uzrokujući sve više žrtava.

Nakon više taktičkih prilagođavanja, ruski dronovi sada mogu letjeti nekoliko kilometara iznad tla, što ih čini nedostižnim za protivzračne timove s mitraljezima, a to Kijev čini još ovisnijim o američkom protivzračnom oružju.

„Ovisnost je dramatično porasla u poređenju sa 2022, jer su u to vrijeme ukrajinske snage imale mnogo sovjetskih sistema [protivzračne odbrane] i raketa koje su potrošene do kraja 2023“, rekao je za Al Jazeeru Nikolaj Mitrohin, istraživač sa njemačkog Univerziteta Bremen. „Američke zalihe su od najveće važnosti kako Rusija ne bi raznijela sva ukrajinska pozadinska područja svojim dronovima“.

‘Trumpova brda’

Još jedna okosnica ukrajinskih snaga su američki višecijevni bacači raketa HIMARS (High Mobility Artillery Rocket Systems) koji su bili smrtonosno učinkoviti u uništavanju ruskih komandnih mjesta i skladišta oružja.

„Nije bilo analoga HIMARS-u“, rekao je Mitrohin.

Trumpovi zaokreti u vezi sa nastavkom pomoći su i lični i administrativni.

Proizlaze iz njegovih vlastitih „promjena raspoloženja“ i nedostatka sistemskih i koordiniranih napora njegove administracije, prema riječima Volodimira Fesenka, lidera kijevskog think-tanka Penta.

„Nazvao bih ih ‘Trumpova brda'“, rekao je.

Odluka o nastavku pomoći odgovor je na Putinovo očigledno oklijevanje da nastavi mirovne pregovore, a istovremeno povećava pritisak na ruske snage na prvoj liniji.

Glavni razlog eskalacije rata je taj što je Kremlj zaključio da SAD više neće pomagati Ukrajini, dajući Rusiji jasnu šansu za pobjedu u ratu, rekao je Fesenko.

Republikanska stranka također je pozvala Trumpa da ukine zamrzavanje pomoći koje je Washington učinilo “moralno disonantnim”, dodao je.

Međutim, isporuke oružja mogle bi postati “sistemske” i dugoročne ako zapadne nacije predvođene Ujedinjenim Kraljevstvom i Francuskom pristanu platiti, rekao je.

Kasnije ove sedmice, “Koalicija voljnih”, koja broji 31 naciju i uključuje većinu Evrope, Japan, Australiju i Novi Zeland, sastat će se u Rimu na konferenciji o mirovnom rješenju i oporavku u Ukrajini.

‘Nije ozbiljan političar’

U međuvremenu, Trumpov zaokret nije iznenadio Moskvu.

Kremlj je navikao na Trumpove promjene raspoloženja i “ne misli ništa novo” o njemu, rekao je bivši ruski diplomata Boris Bondarev.

“Trump nije ozbiljan političar, on sam sebi protivrječi”, rekao je za Al Jazeeru Bondarev, koji je dao otkaz u Ministarstvu vanjskih poslova u znak protesta protiv invazije na Ukrajinu 2022. godine.

„Zato [Kremlj] treba pratiti njegove postupke i pokušati ga ne ljutiti previše, a u međuvremenu nastaviti vlastitim putem – napredovati na prvoj liniji i prisiliti Ukrajinu i Zapad da prihvate [ruske] uslove“, rekao je.

U međuvremenu, ruske snage nastavljaju prodirati u sjevernoj ukrajinskoj regiji Sumi, gdje je njihov raniji napredak zastao u junu.

Također su okupirali nekoliko stotina kvadratnih kilometara na jugoistoku i jugu, ali nisu uspjeli ponovo zauzeti ukrajinsko uporište u zapadnoj ruskoj regiji Kursk.

Visoki ruski zvaničnici suzdržali su se od komentara o nastavku pomoći, dok su manje važne osobe ponudile provjereno objašnjenje – navodno stoljetno neprijateljstvo Zapada prema Rusiji.

„Trik je star i neučinkovit, ali Zapad nije smislio druge načine uticaja na Rusiju u posljednjih hiljadu godina – ili možda nisu htjeli“, rekao je Dmitrij Belik, ruski političar u anektiranom krimskom gradu Sevastopolju, za novinsku agenciju RIA Novosti.

Vladimir Rogov, visoki zvaničnik za “integraciju” ukrajinskih regija pod ruskom okupacijom, rekao je ruskim medijima: “Trump želi da Rusija učini nemoguće – da se odrekne svojih nacionalnih interesa i prestane voditi [rat] bez ikakvih jasnih garancija sigurnosti [Rusije]”.