Trumpove carine za BiH i Srbiju: ‘Neće biti veće štete’

Američki predsjednik Donald Trump najavio je u ponedjeljak carine na uvoz iz Bosne i Hercegovine od 30, a iz Srbije od 35 posto, prema pismima koje je uputio predsjedavajućoj Predsjedništva BiH Željki Cvijanović i srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.

Pisma, upućena brojnim drugim zemljama, Trump je objavio na njegovoj privatnoj društvenoj mreži Truth Social.

Carinske stope stupaju na snagu 1. augusta.

Nove stope su niže od odgođenih recipročnih carina koje je Trump najavio početkom aprila – 37 posto za Srbiju i 35 posto za BiH.

Američki predsjednik je poručio da carina neće biti ako data zemlja ili kompanije iz nje odluče proizvoditi u SAD.

Trump je, također, zaprijetio većim carina ako zemlje odluče uzvratiti većim carinskim stopama na uvoz iz SAD-a.

Nisu toliko štetne

Šta ove mjere konkretno mogu značiti za ekonomije i građane Bosne i Hercegovine i Srbije objašnjava ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić, koji smatra da se zbog Trumpovih najava ekonomije regije ne trebaju previše brinuti.

„To nije toliko štetno koliko izgleda na prvi pogled. Ni Srbija ni BiH nemaju neki generalno veliki izvoz u Sjedinjene Američke Države. Amerika uvozi ono što bi uvozila iz ovih zemalja i da je cijena veća ili manja. Ovo izgleda malo negativno i ružno i to je učinjeno više po nekoj političkoj klasifikaciji zemalja, nego po ekonomskim parametrima i uzrocima. I mislim da ne treba zabrinjavati“, kaže Jurčić.

Objašnjava i na koji način se carinski tereti mogu prevazići i to veoma jednostavnim mjerama:

„Dio carina može kompenzirati američki uvoznik koji uvozi u Sjedinjene Američke Države, a mislim da se može naći prostora i da bosanskohercegovački i srbijanski izvoznici dio carine preuzmu na sebe. Oni ne uvoze robu koja je nešto toliko važna i ta roba koja se izvozi u SAD nije osjetljiva toliko na cijene. Sve u svemu, ne izgleda lijepo, ali nije toliko štetno koliko na prvi pogled izgleda“, kaže Jurčić.

Ono što je važno shvatiti, pojašnjava Jurčić, jeste da cijelo naše područje, pa i dvije zemlje obuhvaćene novom carinskom politikom, BiH i Srbija, nisu toliko od ekonomske i trgovinske važnosti za SAD.

Bez veće važnosti za SAD

„Mislim zapravo da čitavo naše područje, ono bivše Jugoslavije, za Ameriku ne znači puno, u ekonomskom smislu, to su više pojedinačni interesi sa američke strane, više nego je to neki ekonomski interes Amerike kao države. Amerika ovdje ima prvenstveno politički interes, geopolitičkih odnosa Istoka i Zapada, s jedne strane“, kaže Jurčić.

Uvođenje carina, kaže Jurčić dalje, ne mora biti negativno, kako se na prvu može pomisliti jer otvara mogućnost političarima i ekonomistima da izgrade nove ekonomske, trgovinske i političke odnose.

„S druge strane, to je dobro zato što postoji prostor za naše političare, one koji vode trgovinsku politiku, za naša ministarstva ekonomije budući da Amerika, ili velike zemlje, nisu osjetljive na naš izvoz, iz naših zemalja – BiH, Srbije pa i Hrvatske, da to iskoriste. To zavisi više od ekonomske politike BiH, Srbije i Hrvatske, nego od ekonomske politike Amerike. Naša pozicija u odnosu na Sjedinjene Američke Države je više rezultat naše ekonomske i vanjskotrgovinske politike nego politike SAD-a“, zaključuje Jurčić.

Najava većih carina još u aprilu

Veće američke carine bile su najavljene početkom aprila, a zatim su privremeno suspendovane dok su bili u toku pregovori s drugim državama.

Kao termin za uvođenje tih “kaznenih carina za zemlje koje profitiraju od trgovine sa SAD-om” ranije je spominjan 9. juli, ali je predsjednik Trump u petak rekao, bez detalja, da će zemlje o kojima je riječ početi plaćati 1. augusta.

Od carina će biti izuzete samo one zemlje koje narednih dana postignu sporazume sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Druge balkanske zemlje; Albanija, Crna Gora i Kosova ne spominju se u posljednjim Trumpovim izjavama. Ranije je Trump rekao da je određena carina od deset posto za te tri zemlje. Za Sjevernu Makedoniju najavio je carinu od 33 posto.