Sastanak Trumpa i Netanyahua: Analitičari skeptični, ali se nadaju kraju rata u Gazi

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu od ponedjeljka je u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, a analitičari očekuju da će se posjeta fokusirati na proslavu samoproglašene pobjede Izraela i SAD-a protiv Irana te na raspravu o prijedlogu za prekid vatre u izraelskom ratu u Gazi.

Ovo je treći put ove godine da će se Netanyahu sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji tvrdi da su SAD i Izrael “razorili” iranski nuklearni program tokom 12-dnevnog rata te da će nastaviti bombardirati Iran ako ponovno pokrene nuklearne aktivnosti.

Prošle sedmice je Trump rekao da je Izrael pristao na uvjete za 60-dnevno primirje u Gazi, što bi svim stranama omogućilo da rade na okončanju 21-mjesečnog izraelskog rata u opkoljenoj enklavi.

Hamas je 4. jula dao “pozitivan” odgovor katarskim i egipatskim posrednicima o najnovijem prijedlogu za prekid vatre.

Je li primirje realno?

U petak, nakon Hamasovog odgovora na prijedlog, Trump je rekao da bi mogao biti postignut “sporazum sljedeće sedmice” i obećao da će biti “vrlo čvrst” prema Netanyahuu kako bi se osiguralo primirje.

Izrael je od tada izjavio da je Hamas zatražio promjene prijedloga koje smatra “neprihvatljivima”, ali da će izraelski pregovarači u nedjelju otići u Katar kako bi razgovarali o prijedlogu.

Prema kopiji sporazuma koju je dobila Al Jazeera, primirje podrazumijeva 60-dnevnu pauzu u neprijateljstvima i postepeno oslobađanje otprilike 58 izraelskih zarobljenika koji se drže u Gazi od napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023.

U izraelskom ratu u Gazi ubijeno je najmanje 57.000 ljudi, uglavnom žena i djece, u onome što stručnjaci Ujedinjenih naroda, pravni naučnici i grupe za zaštitu ljudskih prava, opisuju kao genocid nad Palestincima.

Mnogi stručnjaci rekli su za Al Jazeeru da nisu optimistični da će privremeni prekid vatre dovesti do trajnog završetka rata.

“Skeptičan sam zbog načina na koji se govori [o pregovorima za prekid vatre]”, rekao je Omar Rahman, stručnjak za Izrael i Palestinu pri Vijeću za globalna pitanja Bliskog Istoka.

Rahman je dodao kako vjeruje da je Trump bio fokusiran na oslobađanje izraelskih zarobljenika, ali ne i na okončanje rata i patnje naroda Gaze.

Trump je prethodno obećao kraj rata nakon što je insistirao na prekidu vatre samo nekoliko dana prije nego što je postao predsjednik u januaru.

Međutim, dva mjeseca kasnije, Trump nije učinio ništa kada je Izrael jednostrano nastavio napade na Gazu, ubivši još hiljade ljudi.

Mairav Zonszein, stručnjakinja za Izrael i Palestinu pri Međunarodnoj kriznoj grupi, rekla je da bi se to moglo ponoviti.

“Sve ovisi o Trumpu i SAD-u da održe stvarni pritisak [na Netanyahua], ali to je vrlo malo vjerovatno”, rekla je za Al Jazeeru.

“Optimistična sam da bi moglo doći do neke vrste primirja, ali dugotrajnost i uvjeti su vrlo upitni”, rekla je Zonszein.

“Također je moguće da bismo mogli vidjeti prekid vatre koji neće potrajati jer… Izrael i dalje s vremena na vrijeme bombardira nešto bez posljedica [u Gazi]”, dodala je.

Yaser al-Banna, palestinski novinar u Gazi, rekao je da su mnogi u Pojasu podijeljeni o tome hoće li prekid vatre okončati rat. Dok se svi mole da hoće, neki ljudi ne mogu zamisliti da se Netanyahu drži dogovora.

Netanyahu insistira na tome da rat neće završiti bez “potpune pobjede” nad Hamasom, što je koncept koji nije definirao.

“Otprilike polovina ljudi u Gazi vrlo je pesimistična… Druga polovina vjeruje da bi ovaj put moglo biti drugačije zbog zajedničkih interesa Izraela, Palestinaca, arapskih država i SAD-a da se ovaj rat okonča”, rekao je.

Slava i pragmatizam

Mnogi analitičari vjeruju da Trumpa pokreće želja za sklapanjem grandioznih sporazuma kako bi se hvalio svojim postignućima u globalnim pitanjma.

U ponedjeljak će vjerovatno preuzeti zasluge za navodno demontiranje iranskog nuklearnog programa – iako to možda nije istina – i izraziti želju da vrati preostale izraelske zarobljenike iz Gaze.

Također želi riješiti “pitanje Gaze” kako bi se postigli daljnji sporazumi o normalizaciji između Izraela i susjednih arapskih država, rekao je Khaled Elgindy, stručnjak za Izrael i Palestinu i profesor arapskih studija na Univerzitetu Georgetown u Washingtonu.

“Trump želi da može reći da je vratio izraelske taoce… i dobio palestinsku državu… Tada se može nazvati gospodarom svemira, ali postići te stvari mnogo je teže nego što misli”, rekao je Elgindy za Al Jazeeru.

Nije jasno jesu li Netanyahuove političke kalkulacije usklađene s Trumpovim ambicijama.

Sljedeći parlamentarni izbori u Izraelu moraju se održati prije oktobra 2026, a Netanyahu bi mogao ranije proglasiti izbore, koristeći vjerovatni val popularnosti ako uspije vratiti preostale zarobljenike.

Poput Trumpa, i on bi izraelskoj javnosti hvalio ono što naziva zapanjujućom pobjedom protiv Irana.

Ta su razmatranja važna jer je vjerovatno da bi se Netanyahuova krhka krajnje desna koalicija, koju na okupu drži pritisak da se produži rat u Gazi, raspala ako se postigne trajno primirje, rekao je Hugh Lovatt, stručnjak za Izrael i Palestinu pri Evropskom vijeću za vanjske odnose.

“Na kraju [mogućeg] 60-dnevnog primirja, [Netanyahu] bi mogao ići na izbore, obavezujući se na potpuni prekid rata i raspad svoje koalicije; ili bi se mogao vratiti ratu kako bi održao svoju [krajnje desnu] koaliciju na okupu ako procijeni da vrijeme nije pravo za izbore”, rekao je za Al Jazeeru.

Mogući, gotovo nezamisliv, ishod

Ostanak na dužnosti posebno je važan za najdugovječnijeg izraelskog premijera, koji se na domaćem terenu suočava s nekoliko pravnih optužbi za prevaru i mito.

Stručnjaci očekuju da će tokom dugo očekivanog sastanka s Trumpom raspravljati o Netanyahuovom suđenju, za koje mnogi vjeruju da igra veliku ulogu u diktiranju njegovih političkih kalkulacija.

Netanyahuova pozicija premijera omogućila mu je potkopavanje izraelskog pravosudnog sistema imenovanjem lojalista u visoke sudove i odgađanjem sudskih saslušanja – što je utjecaj koji bi izgubio ako se njegova koalicija raspadne.

Trump je itekako svjestan Netanyahuove dileme.

Dana 25. juna pozvao je Izrael da odustane od optužbi protiv Netanyahua, nazivajući suđenje “lovom na vještice”. Trumpovi komentari sugeriraju da pokušava izvršiti pritisak na Netanyahuove protivnike da izdaju pomilovanje u zamjenu za okončanje rata u Gazi, rekao je Elgindy s Georgetowna.

Elgindy se osvrnuo na Trumpovu nedavnu objavu na društvenim mrežama, u kojoj je aludirao na obustavu vojne pomoći Izraelu ukoliko se optužbe protiv Netanyahua ne odbace.

“Sjedinjene Američke Države troše milijarde dolara godišnje, daleko više od bilo koje druge nacije, štiteći i podržavajući Izrael. Nećemo to tolerirati”, napisao je Trump 28. juna.

To bi bila velika – gotovo neshvatljiva – odluka koja bi proizašla iz sastanka između Trumpa i Netanyahua, rekao je Elgindy.

“Ne vidim da će to provesti u djelo, ali ovo je tipična [prijetnja] koju bi Trump iznio”, rekao je za Al Jazeeru. “Njegov [modus operandi] je ucjenjivanje i prisila. To je njegova verzija diplomatije.”

Elgindy je dodao da je uznemirujuće to što Trump prijeti smanjenjem vojne pomoći Izraelu kako bi zaštitio Netanyahua, a ne opkoljene, izgladnjele Palestince u Gazi.

Odluka o pomilovanju Netanyahua je na izraelskom predsjedniku Isaacu Herzogu, ali takav potez bio bi bez presedana, a predsjednik nije naznačio da to planira učiniti.

Analitičari vjeruju da bi Herzog mogao biti spreman da pomiluje Netanyahua ako pristane da napusti politički život, ali ne samo da osigura prekid vatre.

Zonszein iz Krizne grupe dodaje da u Izraelu postoje advokati i sudije koji “godinama” upozoravaju da je u javnom interesu da se postigne nagodba s Netanyahuom zbog moći koju ima nad zemljom.

Njihov jedini uvjet je da Netanyahu pristane da napusti politiku.

“Ne mislim da je to nešto što Netanyahu razmatra. Ako je bio spreman napustiti politički život, onda je već mogao pregovarati o nagodbi”, rekla je za Al Jazeeru.