Ističe Trumpov rok: Šta slijedi u globalnoj trgovini

Globalna ekonomija je napeta dok čeka 9. juli i istek roka koji je dao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump za desetke država da postignu trgovinske sporazume sa Washingtonom ili se suoče sa znatno višim carinama.

Rok u srijedu dolazi nakon što je Trump u aprilu najavio 90-dnevnu pauzu njegovih maksimalnih carina nakon što su njegovi planovi za “dan oslobođenja”, kako ga je nazvao, gurnuli tržišta u haos.

Sa milijardama dolara globalne trgovine u pitanju, američki trgovinski partneri utrkuju se u pregovorima za sporazume kako bi izbjegli štetu za svoje ekonomije usred stalne neizvjesnosti oko Trumpovih sljedećih poteza.

Šta će se dogoditi kada rok istekne?

Trumpova administracija naznačila je kako će se trgovinski partneri koji ne uspiju postići sporazume sa SAD suočiti sa višim carinama, ali postoje veliki znakovi pitanja oko toga koje će države biti pogođene i koliko jako.

U nedjelju je Trump rekao kako će ove sedmice početi slati pisma određenim državama u kojima će navesti nove carinske stope, a istovremeno je naznačio da je sklopio niz novih trgovinskih sporazuma. On je novinarima kazao kako će do srijede poslati pismo ili sklopiti sporazum sa “većinom država”, ne navodeći nijednu po imenu.

U intervjuu za CNN u nedjelju, američki ministar financija Scott Bessent naveo je kako će se države koje ne postignu sporazum suočiti s višim tarifama od 1. augusta. Bessent je osporio navode kako je rok pomjeren i rekao da će se tarife za pogođene države “vratiti kao bumerang” na nivoe koji su prvobitno najavljeni 2. aprila.

Međutim, u petak je Trump sugerirao da bi tarife mogle doseći i 70 posto, što bi bilo više od maksimalne stope od 50 posto navedene u njegovom planu za “dan oslobođenja”. Dodatno, on je u nedjelju zaprijetio da će nametnuti dodatnih 10 posto tarifa državama koje se pridruže “antiameričkoj politici” BRICS-a, bloka 10 država u razvoju, uključujući Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnoafričku Republiku kao osnivače.

“Neće biti izuzetaka od ove politike”, naveo je Trump u objavi na svojoj platformi Truth Social.

„Sve je teže nagađati šta bi se moglo dogoditi s obzirom na oprečne informacije iz Bijele kuće“, rekla je za Al Jazeeru Deborah Elms, šefica trgovinske politike u Fondaciji Hinrich u Singapuru. „S obzirom na nedostatak ‘sporazuma’ koji bi se mogli objaviti prije 9. jula, ne čudi me što SAD u pismima prijeti novim, potencijalno višim stopama koje će biti nametnute i sugeriraju da bi se rokovi mogli produžiti nekima ako se ponude smatraju dovoljno atraktivnima.“

Ko je postigao sporazum sa SAD-om?

Do sada su samo Kina, Velika Britanija i Vijetnam objavili trgovinske sporazume kojima su smanjene Trumpove tarife, ali nisu ukinute.

Prema sporazumu između SAD-a i Kine, tarife na kinesku robu smanjene su sa 145 na 30 posto, dok su carine na američki izvoz pale sa 125 posto na 10 posto. Međutim, sporazum je samo pauzirao više tarifne stope na 90 dana, umjesto da ih u potpunosti ukine, te je ostavio brojna neriješena pitanja između dvije strane.

Sporazumom je Velika Britanija zadržala carinsku stopu od 10 posto, dok je Vijetnam svoju carinu od 46 posto zamijenio stopom od 20 posto na vijetnamski izvoz i carinom od 40 posto za “pretovar”.

Brojni drugi ključni američki trgovinski partneri potvrdili su da su pregovori u toku, uključujući Evropsku uniju, Kanadu, Indiju, Japan i Južnu Koreju.

Zvaničnici Trumpove administracije naznačili su da su pregovori prvenstveno usmjereni na “tuce i pol” država koje čine najveći dio američkog trgovinskog deficita. U nedjelju je Washington Post objavio kako EU, najveći trgovinski partner SAD-a, radi na formiranju „kosturnog“ sporazuma kojim bi se odgodilo rješavanje njihovih najspornijih razlika prije isteka roka, a kako bi se izbjegla Trumpova najavljena carina od 50 posto.

Indijska CNBC-TV18 također je u nedjelju objavila da New Delhi očekuje finaliziranje „mini trgovinskog sporazuma“ u naredni 24-48 sati. CNBC-TV18, pozivajući se na neimenovane izvore, navodi kako će sporazumom prosječna carinska stopa biti postavljena na 10-ak posto.

Andrew K McAllister, član Međunarodne trgovinske grupe Holland & Knight u Washingtonu, rekao je kako, iako će Trump vjerovatno najaviti mali broj sporazuma koji liče onima potpisanim s Kinom, Vijetnamom i Velikom Britanijom, većina država vjerovatno razmatra značajne opće carine.

„Moje je mišljenje da će carine ostati“, rekao je McAllister za Al Jazeeru. „Smatram da je pregovarački adut nivo na kojem se utvrđuju carine. Za države u kojima predsjednik i administracija smatraju carine i druge necarinske barijere protiv američkih proizvoda značajnima, puno je vjerovatnije da će nametnuti više procente carina.“

Kakav će biti ekonomski utjecaj Trumpovog trgovinskog rata?

Ekonomisti se uglavnom slažu da bi visoke carine tokom dužeg perioda podigle cijene i ometale rast i američke i globalne ekonomije.

Svjetska banka i Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) prošli su mjesec snizile svoje prognoze za globalnu ekonomiju, smanjivši svoje prognoze sa 2,8 na 2,3, odnosno sa 3,3 na 2,9 posto.

Istovremeno, predviđanje utjecaja Trumpovog trgovinskog rata otežano je ponovljenim zaokretima njegove administracije i kontradiktornim signalima o carinama. Trumpove najstrože carine stavljene su na pauzu, iako je osnovna carina od 10 posto primijenjena na sav američki uvoz, a carine na kineski izvoz ostaju na dvocifrenim iznosima.

JP Morgan Research procijenio je kako bi univerzalna carina od 10 posto i carina od 110 posto za Kinu smanjile globalni bruto domaći proizvod (BDP) za jedan posto, a udar na BDP bi pao na 0,7 posto u slučaju carine od 60 posto na kinesku robu.

Do sada su posljedice uvedenih carina bile umjerene, iako analitičari upozoravaju da bi inflacija ipak mogla porasti nakon što firme potroše zalihe nakupljene u iščekivanju većih troškova.

Uprkos strahovima od naglog porasta cijena u SAD-u, godišnja inflacija u maju je iznosila skromnih 2,3 posto, što je blizu cilja Federalnih rezervi. Američko tržište dionica, nakon što je ranije ove godine pretrpjelo velike gubitke, vratilo se na rekordni nivo, dok je američka ekonomija u junu otvorila 147.000 radnih mjesta, što je više od očekivanog.

Međutim, drugi podaci ukazuju na temeljnu nervozu. Potrošnja domaćinastava je pala za 0,1 posto u maju, prema podacima američkog Ministarstva trgovine, što je prvi pad od januara.

„Što se tiče ekonomije općenito, još uvijek nije jasno čekamo li još uvijek najgori udar carina“, saopćila je nizozemska banka ING.

„Odgoda uvođenja kineskih carina vjerovatno je došla taman na vrijeme da se spriječi ozbiljnija recesijska prijetnja. Najnoviji izvještaj o zaposlenosti zasigurno ne ukazuje na pad tržišta rada, iako ako govorimo o vremenskim pomacima, ovo je obično posljednje mjesto gdje se ekonomska šteta pokazuje. Raspoloženje ostaje krhko, imajte na umu.“