Izraelski napadi na Iran povezani s krizom ukrajinske odbrane

Ukrajinska prijestolnica više puta je napadnuta rekordnim brojem ruskih dronova i projektila u junu, što je dovelo do velike štete na brojnim objektima, lokacijama, stambenim i poslovnim zgradama. Deseci ljudi su poginuli i ranjeni.

Ta događanja ponovo su vratila Kijev u prvi plan ratnih aktivnosti, potaknuvši vlasti da proglase dan žalosti nakon mjeseci i godina relativne sigurnosti koju su pružali sistemi protivzračne odbrane dobiveni od „zapadnih partnera“.

Danas, svaki put kada se oglase sirene za zračnu uzbunu, posebno noću, šire se panika i strah. Ukrajinci veoma ozbiljno shvataju prijetnju, baš kao što su to činili tokom prvih dana rata prije više od tri godine.

Intenzivni napadi

Ovakva situacija nije samo u Kijevu. Ruski napadi nisu više širokog opsega kao ranije, već su sada intenzivni i fokusirani na određene gradove ili oblasti. Ova nova taktika nedavno je primijenjena u Odesi na jugu i Harkivu na istoku, koji je u junu bombardiran 142 puta, a vanredna situacija je trajala više od 15 dana.

Prema riječima gradonačelnika Harkiva, grad je gađan svim vrstama projektila i dronova takvom žestinom kakva nije zabilježena od početka rata, čak ni onda kada su neka gradska područja bila pod granatiranjem, sukobima i „uličnim borbama“.

Ova promjena u načinu napada otkrila je ozbiljnu krizu u ukrajinskoj protivzračnoj odbrani, zbog čeka ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nakon svakog bombardiranja zahtijeva od Sjedinjenih Američkih Država i drugih zapadnih zemalja dodatne sisteme protivzračne odbrane i municiju.

Međutim, portal Politico i mreža NBC otkrili su da je Pentagon obustavio isporuku municije Ukrajini, u vidu pomoći ili kroz kupovinu, uključujući desetke presretačkih projektila Patriot i desetke projektila Stinger.

Zelenski je priznao da bi njegova zemlja bila nemoćna protiv Rusije bez američke podrške i da ne bi mogla zaštititi svoje gradove bez projektila Patriot, koje je opisao kao „izuzetno efikasne“.

Prioritet dat Izraelu

Razlog zaustavljanja američkih isporuka nije povezan s „lošim“ ličnim odnosima između američkog predsjednika Donalda Trumpa i Zelenskog, kako su mnogi ranije pretpostavljali, niti s Trumpovom željom da pruži priliku diplomatiji kako bi došlo do napretka u pregovaračkom procesu i postizanje mira.

Valery Borovik, osnivač kompanije za proizvodnju dronova, izjavio je da je razlog za zaustavljanje pomoći taj što su Sjedinjene Američke Države dale prioritet Izraelu tokom prošlog mjeseca.

Objasnio je da je čak i municija koja je bila na putu za Ukrajinu zaustavljana u tranzitnim zemljama i preusmjerena u Tel Aviv kako bi dobio podršku u sukobu s Iranom.

Borovik smatra da je glavni grad Kijev postao najopasniji grad u Ukrajini, jer gubi svoju protivzračnu odbranu zbog preusmjeravanja zapadnog oružja općenito, a posebno američkog oružja. Izgleda da pozivi za pomoć nisu ozbiljno shvaćeni u glavnim savezničkim prijestolnicama, osim u Berlinu. Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul nedavno je posjetio Ukrajinu i obećao potpunu podršku toj zemlji.

Nakon Sjedinjenih Američkih Država, Berlin je drugi najveći podržavalac Kijeva od početka rata. Wadephul je izjavio da „Evropa i Njemačka moraju pokazati evropsku otpornost i definirati uz koga stoje, kako se granice kontinenta ne bi mijenjale silom“, misleći na ruski rat protiv Ukrajine. Obećao je da će nastaviti podržavati Kijev ekonomski, humanitarno i vojno, posebno modernim sistemima protivzračne odbrane.

Dok se čeka na ispunjenje tih obećanja i preuzetih obaveza, Ukrajina ostaje sama u suočavanju s rekordnim brojem zračnih napada. Nakon što je prije nekoliko dana izgubila treći borbeni avion F-16, Ukrajina se čini oslabljenom. Međutim, i dalje govori o obećavajućim alternativama za suočavanje i ublažavanje posljedica.

Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo navelo je u saopćenju da je u junu protivzračna odbrana uništila više od 4.000 ciljeva, uključujući hiljade ofanzivnih dronova tipa Shahed. To predstavlja otprilike 70 do 80 posto projektila i dronova koje je lansirala Rusija.

Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo najavilo je formiranje „nove jedinice protivzračne odbrane“ zadužene za zaštitu gradova od dronova, uz pomoć odbrambenih sistema opremljenih dronovima presretačima.

Težak period

Ukrajinski ministar odbrane Rustam Umarov govorio je o „efikasnim rješenjima koja su nadmašila očekivanja“ u vezi s problemom dronova, koji su postali glavno sredstvo ruskih napada, ali nije otkrivao dodatne detalje.

U tom kontekstu, mnogi očekuju da će se sukobi na nebu i na frontovima zaoštriti tokom ljeta i jeseni ove godine ako diplomatija zakaže.

Ivan Stupak, vojni stručnjak na Ukrajinskom institutu za budućnost i bivši savjetnik za sigurnost u ukrajinskom parlamentu, rekao je: „Pred nama je težak period. Moskva planira proizvoditi između 500 i 1.000 dronova dnevno. To dodatno povećava prijetnju i opasnost.“

„Ukrajina i dalje računa na u zapadne odbrambene sisteme, kao i na povećanje domaće proizvodnje visokotehnoloških dronova namijenjenih za odbranu i napad. Smatram da smo nad Rusima nadmoćniji u kvalitativnom smislu, dok su oni trenutno ispred nas po kvantitetu“.

Prema Stupaku, balističke rakete Neptun domaće proizvodnje uskoro će biti uključene u borbena djelovanja. Pored toga, dosadašnji napadi američkim projektilima na Ruse već su imali efekta u ometanju njihovih napada, a taj bi se proces trebao nastaviti kako bi se povećali ruski gubici i ograničile njihove sposobnosti.