Rusija priznaje talibane: Koje zemlje bi je mogle slijediti

Rusija je postala prva zemlja koja je priznala talibansku vladu u Afganistanu otkako je grupa preuzela vlast 2021. godine, nadograđujući se na godine mirnijeg angažmana i označavajući dramatičan zaokret od dubokih neprijateljstava koja su obilježila njihove veze tokom prvog mandata grupe na vlasti.

Otkad su talibani u augustu prije četiri godine upali u Kabul, preuzimajući vlast od vlade tadašnjeg predsjednika Ashrafa Ghanija, nekoliko zemalja – uključujući neke koje su grupu historijski smatrale neprijateljima – obratilo im se. Ipak, do četvrtka niko nije formalno priznao talibane.

Šta je tačno Rusija učinila i hoće li potez Moskve utrti put drugima da također započnu punopravne diplomatske odnose s talibanima?

Šta je Rusija rekla?

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je izjavu u kojoj se navodi da će priznanje talibanske vlade od strane Moskve utrti put bilateralnoj saradnji s Afganistanom.

„Vjerujemo da će čin službenog priznanja vlade Islamskog emirata Afganistana dati poticaj razvoju produktivne bilateralne saradnje između naših zemalja u raznim područjima“, navodi se u izjavi.

Ministarstvo vanjskih poslova reklo je da će težiti saradnji u energetici, prometu, poljoprivredi i infrastrukturi.

Kako su talibani odgovorili?

Afganistansko Ministarstvo vanjskih poslova u četvrtak je u objavi na X-u napisalo da se ruski ambasador u Kabulu Dmitrij Žirnov sastao s afganistanskim ministrom vanjskih poslova Amirom Khanom Muttaqijem i prenio odluku Kremlja da prizna talibansku vladu u Afganistanu.

Muttaqi je u videu objavljenom na X-u rekao: „Cijenimo ovaj hrabar korak Rusije i, ako Bog da, poslužit će kao primjer i drugima.“

Kakva je historija između Rusije i Afganistana?

Godine 1979. trupe Sovjetskog Saveza napale su Afganistan kako bi uspostavile komunističku vladu. To je izazvalo 10-godišnji rat s afganskim mudžahedinskim borcima koje su podržavale američke snage. U ovom ratu poginulo je oko 15.000 sovjetskih vojnika.

Godine 1992., nakon što su rakete koje su ispalile pobunjeničke grupe pogodile rusku ambasadu u Kabulu, Moskva je zatvorila svoju diplomatsku misiju u Afganistanu.

Bivši predsjednik kojeg je podržavala Rusija, Mohammad Najibullah, koji je od 1992. tražio utočište u kompleksu Ujedinjenih naroda u Kabulu, ubijen je od strane talibana 1996., kada je grupa prvi put došla na vlast.

Tokom kasnih 1990-ih, Rusija je podržavala antitalibanske snage u Afganistanu, uključujući Sjeverni savez koji je predvodio bivši komandant mudžahedina Ahmad Shah Massoud.

Zatim su 11. septembra 2001. samoubice, povezane s oružanom grupom al-Qaeda, zaplijenile američke putničke avione i zabile se u dva nebodera u New Yorku, ubivši gotovo 3.000 ljudi. To je pokrenulo takozvani “rat protiv terora” tadašnjeg američkog predsjednika Georgea W. Busha.

Nakon napada, ruski predsjednik Vladimir Putin bio je jedan od prvih stranih čelnika koji je nazvao Busha i izrazio mu saučešće te obećao podršku. Putin je SAD-u pružio pomoć u napadu na Afganistan. Rusija je sarađivala sa SAD-om dijeljenjem obavještajnih podataka, otvaranjem ruskog zračnog prostora za američke letove i saradnjom s ruskim saveznicima u Srednjoj Aziji na uspostavljanju baza i osiguravanju pristupa zračnom prostoru letovima iz SAD-a.

Nakon što je koalicija predvođena SAD-om 2003. godine svrgnula talibane s vlasti, Rusija je grupu označila kao teroristički pokret.

No, posljednjih godina, kako je Rusija sve više zabrinuta zbog uspona grupe ISIS-Khorasan (ISIS-K) – regionalne podružnice oružane grupe ISIS/ISIL – zagrijala se za talibane. Talibani ISIS-K smatraju suparnikom i neprijateljem.

Od povratka talibana na vlast 2021. godine, uz povlačenje američkih snaga koje podržavaju Ghanijevu vladu, odnosi Rusije sa grupom postali su otvoreniji. Talibanska delegacija prisustvovala je vodećem ruskom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu 2022. i 2024. godine.

S rastućom prijetnjom ISIS-K (grupa je preuzela odgovornost za napad u martu 2024. u koncertnoj dvorani u Moskvi u kojem su naoružani ljudi ubili 149 ljudi), Rusija se samo zbližila s talibanima.

U julu 2024. ruski predsjednik Putin nazvao je talibane “saveznicima u borbi protiv terorizma”. Muttaqi se u oktobru 2024. u Moskvi sastao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim.

U aprilu 2025. Rusija je ukinula oznaku “teroristi” s talibana. Lavrov je tada rekao da su “nove vlasti u Kabulu stvarnost”, dodajući da Moskva treba usvojiti “pragmatičnu, a ne ideologiziranu politiku” prema talibanima.

Kako se ostatak svijeta angažirao s talibanima?

Međunarodna zajednica službeno ne priznaje talibane. Ujedinjeni narodi administraciju nazivaju “talibanskim de facto vlastima”.

Uprkos tome što službeno ne priznaju talibane kao vladu Afganistana, nekoliko zemalja nedavno je diplomatski stupilo u kontakt s tom grupom.

Kina: Čak i prije nego što se SAD povukao iz Afganistana, Peking je gradio odnose s talibanima, ugostivši njihove čelnike 2019. na mirovnim pregovorima.

No odnosi su se dodatno poboljšali otkako se grupa vratila na vlast, uključujući i kroz velika ulaganja. Godine 2023. podružnica državne Kineske nacionalne naftne kompanije (CNPC) potpisala je 25-godišnji ugovor s talibanima o vađenju nafte iz bazena rijeke Amu Darja, koja se proteže kroz zemlje Srednje Azije i Afganistan. Ovo je označilo prvo veliko strano ulaganje od talibanskog preuzimanja vlasti.

Peking je 2024. godine priznao bivšeg glasnogovornika talibana Bilala Karima kao službenog izaslanika u Kini tokom službene ceremonije, iako je jasno dao do znanja da ne priznaje samu talibansku vladu.

A u maju ove godine Kina je ugostila ministre vanjskih poslova Pakistana i talibana na trilateralnoj konklavi.

Pakistan: Iako nekada glavni međunarodni podržavatelj talibana, odnosi Pakistana sa grupom značajno su se pogoršali od 2021. godine.

Islamabad sada optužuje talibansku vladu da dopušta naoružanim grupama koje se skrivaju na afganistanskom tlu, posebno Tehreek-e-Taliban Pakistan (TTP), da ciljaju Pakistan. TTP, također nazvan pakistanski talibani, djeluje na granici Afganistana i Pakistana i odgovoran je za mnoge najsmrtonosnije napade u Pakistanu posljednjih godina. Afganistan poriče pakistanske optužbe.

U decembru 2024. pakistanska vojska pokrenula je zračne napade u afganistanskoj pokrajini Paktia, koja graniči s pakistanskim plemenskim okrugom Južni Waziristan. Dok je Pakistan tvrdio da je ciljao mjesta gdje su borci TTP-a tražili utočište, talibanska vlada izjavila je da je u zračnim napadima u Afganistanu ubijeno 46 civila.

Ove godine Pakistan je također pojačao deportaciju afganistanskih izbjeglica, dodatno naglašavajući veze. Početkom ove godine Pakistan je izjavio da želi da tri miliona Afganistanaca napusti zemlju.

Napetosti zbog naoružanih boraca iz Afganistana u Pakistanu se nastavljaju. U petak je pakistanska vojska izjavila da je ubila 30 boraca koji su pokušali prijeći granicu iz Afganistana. Pakistanska vojska izjavila je da su svi ubijeni borci pripadali TTP-u ili njegovim podružnicama.

Ipak, Pakistan je pokušao upravljati svojim složenim odnosima s Afganistanom. U aprilu ove godine, pakistanski zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova Ishaq Dar sastao se s Muttaqijem i drugim afganistanskim dužnosnicima u Kabulu. Dar i Muttaqi ponovo su razgovarali u maju.

Indija: New Delhi je zatvorio svoju ambasadu u Kabulu 1996. nakon što su talibani preuzeli vlast. Indija je odbila priznati grupu, koju je smatrala posrednikom pakistanskih obavještajnih agencija.

New Delhi je ponovo otvorio svoju ambasadu u Kabulu nakon što su talibani uklonjeni s vlasti 2001. godine. No, ambasada i indijski konzulati bili su pod ponovljenim napadima talibana i njihovih saveznika, uključujući grupu Haqqani u sljedećim godinama.

Međutim, od povratka talibana u Kabul i usred rastućih napetosti između Pakistana i grupe, indijski pristup se promijenio. Ponovo je otvorila svoju ambasadu, privremeno je zatvorila 2021. godine, i poslala diplomate na sastanak s talibanskim dužnosnicima. Zatim je u januaru 2025. indijski ministar vanjskih poslova Vikram Misri odletio u Dubai na sastanak s Muttaqijem.

A u maju je indijski ministar vanjskih poslova S. Jaishankar razgovarao s Muttaqijem telefonom, što je bio njihov prvi javno priznati razgovor.

Iran: Kao i Rusija i Indija, Iran je talibane gledao s antagonizmom tokom vladavine grupe krajem 1990-ih. Godine 1998. talibanski borci ubili su iranske diplomate u Mazar-i-Sharifu, što je dodatno naštetilo odnosima.

Međutim, ISIS-K smatra mnogo većom prijetnjom. Od povratka talibana u Kabul, pa čak i ranije iza zatvorenih vrata, Teheran je sarađivao sa grupom.

Muttaqi je 17. maja posjetio Iran kako bi prisustvovao Teheranskom forumu za dijalog. Također se sastao s ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem i predsjednikom Massoudom Pezeshkianom.

Hoće li nakon Rusije i drugi priznati talibane?

Iako će svaka zemlja vjerovatno odlučiti kada i hoće li formalno priznati talibansku vladu, mnogi već sarađuju sa grupom u svojstvu koje se gotovo svodi na priznanje.

„Susjedne zemlje Afganistana nemaju nužno puno izbora nego sarađivati s talibanima iz strateških i sigurnosnih razloga“, rekao je za Al Jazeeru Kabir Taneja, zamjenik direktora Observer Research Foundation sa sjedištem u New Delhiju.

„Većina to ne bi učinila iz vlastitog izbora, već zbog prisilne realnosti da će talibani biti u Afganistanu barem još neko vrijeme.“

Taneja je rekao da bi druge zemlje koje bi mogle slijediti njihov primjer nakon što Rusija prizna talibane uključuju neke zemlje u Srednjoj Aziji, kao i Kinu.

„Rusko priznanje talibana je geopolitička igra“, rekao je Taneja.

„To učvršćuje poziciju Moskve u Kabulu, ali što je još važnije – daje samim talibanima veliku pobjedu. Za talibane je međunarodno priznanje bio ključni cilj njihovog djelovanja u regiji i šire.“