Hoće li Sirija normalizirati odnose sa Izraelom

Nakon gotovo 14 godina rata u Siriji, nova vlada te zemlje resetira svoje regionalne odnose, a veliki fokus je na tome šta će se dogoditi s Izraelom.

Postoje izvještaji o razgovorima između Sirije i Izraela, a čak se spominju i vremenski okviri za potencijalnu normalizaciju odnosa između dvije zemlje, koje su tehnički u ratu od arapsko-izraelskog rata 1948. godine.

Evo šta treba znati o mogućoj normalizaciji između Sirije i Izraela:

Šta se do sada dogodilo?

Sirija i Izrael vodili su direktne razgovore, prema izraelskim medijima, o potencijalnom sklapanju sporazuma o normalizaciji.

Komunikaciju između dvije države navodno su omogućili Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su uspostavili kanal za kontakt.

Svaki sporazum vjerovatno bi bio proširenje Abrahamovog sporazuma, u kojem je SAD posredovao između nekih arapskih država i Izraela.

Abrahamov sporazum bio je pristup „od vrha prema dole“ Donalda Trumpa tokom njegovog prvog mandata kao američkog predsjednika SAD-a, kako bi arapske države formalizirale odnose s Izraelom.

U augustu i septembru 2020. potpisali su ih UAE i Bahrein, a ubrzo Sudan i Maroko.

Od tada je Trump radio na proširenju sporazuma, potičući više zemalja da potpišu sporazume s Izraelom.

Trump je u maju posjetio tri zemlje na Bliskom istoku, a dok je bio u Saudijskoj Arabiji, sastao se s novim sirijskim predsjednikom Ahmedom al-Sharaom i navodno ga ohrabrio na normalizaciju odnosa s Izraelom.

Je li normalizacija moguća?

Možda u budućnosti, kažu analitičari, ali trenutno bi to bilo gotovo nemoguće, prema sirijskom piscu i autoru Robinu Yassin-Kassabu.

Postoji duboko neprijateljstvo između Sirije i Izraela, koje se pojačalo tokom arapsko-izraelskog rata 1967. i izraelske okupacije sirijske Golanske visoravni.

Izraelski ministar odbrane Gideon Saar rekao je da će njegova zemlja insistirati na okupaciji Golanske visoravni u svakom dogovoru sa Sirijom, dok je izraelska vojska otišla i dublje u Golan, okupirajući domove i protjerujući ljude iz tog područja.

Mnogi Sirijci bi se protivili predaji Golana Izraelu, prema analitičarima. Ipak, mnogi bi mogli pozdraviti pregovore temeljene na zdravom razumu.

„Sirijci su podijeljeni… jer s jedne strane, ljudi su iscrpljeni i svi su svjesni da se Sirija ne može braniti ili boriti protiv Izraela… pa je dobro što [Al-Sharaa] pregovara“, rekao je Yassin-Kassab, dodajući da je povratak sporazumu poput primirja iz 1974. najrealnija opcija.

Otprilike sedmicu nakon što je u decembru 2024. tadašnji predsjednik Bashar al-Assad pobjegao iz Sirije, Izraelski parlament glasao je o planu proširenja naselja u Siriji – što je ilegalno prema međunarodnom pravu. Trenutno se na okupiranoj Golanskoj visoravni nalazi više od 31.000 izraelskih doseljenika.

Sirija, pod vlašću Al-Sharae, tvrdi da je otvorena za mir s Izraelom i da će podržati sporazum o primirju iz 1974. između dvije države, ali je izraelski premijer Benjamin Netanyahu objavio 8. decembra, na dan kada je Al-Assad pobjegao u Moskvu, da sporazum smatra ništavnim.

Izrael je više puta napadao Siriju, uništavajući veliki dio njene vojne infrastrukture i zauzimajući sirijsku teritoriju blizu granice sa sirijskom Golanskom visoravni.

Sirija bi vjerovatno zatražila od Izraela da se povuče s novookupiranog područja, prema novom sporazumu o nenapadanju, iako izvještaji govore da se o Golanskoj visoravni još nije raspravljalo.

Koji su potezi načinjeni u posljednje vrijeme?

Posljednjih dana su izraelski zvaničnici rekli da su otvoreni za sporazum sa Sirijom, a Netanyahu je navodno zatražio od američkog posebnog izaslanika Toma Barracka da pomogne u pregovorima.

Navodno je šef Izraelskog vijeća nacionalne sigurnosti Tzachi Hanegbi nadgledao razgovore sa sirijskim zvaničnicima. Razgovori uključuju američku prisutnost i u “fazi su napredovanja”, prema visokim izraelskim zvaničnicima koji su razgovarali s novinama The Times of Israel.

Osobe bliske Al-Sharai navodno traže prekid izraelske agresije bez nametanja uslova da Sirija mora prihvatiti potpunu normalizaciju, izvijestio je libanski dnevnik Al-Akhbar.

Šta bi Sirija željela od razgovora s Izraelom?

Sirija želi da izraelski napadi na sirijsku teritoriju prestanu.

Među mnogim Sirijcima postoji zabrinutost zbog proširene izraelske okupacije Golanske visoravni, ali nije jasno hoće li Vlada Al-Sharae zahtijevati povratak okupiranih dijelova.

Sirija bi, međutim, željela da se Izrael povuče s Golana i dijelova koje je okupirao tokom prošle godine.

Izrael je zaprijetio novoj Sirijskoj vladi da ne raspoređuje vojnike južno od Damaska, regije blizu granice s Izraelom.

Također je pokušao podstaći sektaštvo na tom području, prijeteći da će intervenirati kako bi “zaštitio sirijske Druze” tokom sektaških napetosti između grupa povezanih s novom Sirijskom vladom i sirijskom manjinskom zajednicom Druza.

Dok su mnogi u zajednici Druza pokazali nepovjerenje prema novoj Sirijskoj vladi, mnogi su također osudili izraelske prijetnje intervencijom kao proračunati trik za izazivanje daljnje nesloge među Sirijcima.

Šta bi Izrael želio?

Netanyahu navodno želi sigurnosni sporazum – ažuriranje teksta iz 1974 – s okvirom za cjelovit mirovni plan sa Sirijom.

Američki izaslanik Barrack tvrdi da je problem između Sirije i Izraela „rješiv“ te je predložio da počnu sa „sporazumom o nenapadanju“, prema pisanju Axiosa.

Takva daljnja okupacija Golana vjerovatno bi uznemirila mnoge Sirijce.

„Previše je politički teško [za Al-Sharau], čak i pod američkim pritiskom i kontinuiranom prijetnjom izraelskog nasilja“, rekao je Yassin-Kassab.

Izrael navodno ima i dodatne uslove – bez turskih vojnih baza u Siriji, bez prisutnosti Irana ili grupa koje on podržava, poput Hezbollaha, te demilitarizaciju južne Sirije.