Amerikanci napustili Siriju, Trump preusmjerava fokus

Odluka Washingtona da smanji svoje vojno prisustvo u Siriji potaknula je niz pitanja o nivou povjerenja između administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovog sirijskog kolege Ahmada al-Sharae, kao i o praktičnim posljedicama i planovima za popunjavanje očekivanog vakuuma.

U tom kontekstu, Heino Klinck, bivši zamjenik pomoćnika američkog ministra odbrane, rekao je da je odluka SAD-a „pokazatelj nove ere u odnosima između Washingtona i Damaska“, ukazujući na sastanak Trumpa i Al-Sharae u Rijadu, koji je, kako navodi, doveo do većeg nivoa povjerenja između dvije administracije.

Klinck je izjavio za Al Jazeeru da Trumpova administracija preispituje svoje odnose s Bliskim istokom, dajući prednost diplomatskim i ekonomskim odnosima u odnosu na vojne. Dodao je da Washington vjeruje da ima partnere u Damasku s kojima može sarađivati kako bi se suočio s potencijalnom prijetnjom.

Trumpova administracija je također naučila lekciju iz „katastrofalnog povlačenja iz Afganistana“, koje se dogodilo za vrijeme administracije Josepha Bidena i kojim je okončano svako američko prisustvo u toj zemlji.

Ostaje samo jedna baza, od ukupno osam

Klinck je naglasio i da je povlačenje dio šire strategije smanjenja američkog vojnog prisustva na Bliskom istoku i u Evropi kako bi se fokus preusmjerio na druge prioritete u indo-pacifičkoj regiji.

Dvojica američkih dužnosnika izjavila su za Al Jazeeru da će američke snage zadržati samo jednu bazu u Siriji, od ukupno osam, i to u okolini Al-Hasakah u sjeveroistočnoj Siriji.

Otkrivaju da će američke snage napustiti ostale baze u Siriji, uključujući i bazu Al-Tanf, naglasivši da će za povlačenje iz Sirije biti potrebno nekoliko mjeseci i odgovarajući sigurnosni uvjeti.

Kamal Abdo, dekan Fakulteta političkih nauka na Univerzitetu Al-Shamal u Idlibu, smatra da je odluka bila očekivana imajući u vidu novu američku strategiju u regiji, te da predstavlja kulminaciju sastanka između Trumpa i Al-Sharae u Rijadu.

Abdo je objasnio da je američka odluka uvjetovana saradnjom sirijske vlade i provedbom onoga što je dogovoreno, istaknuvši da su dogovori dosegli visok nivo koji omogućuje američko povlačenje iz Sirije.

Naglasio je da vlada u Damasku na ovu odluku gleda vrlo pozitivno, govoreći o onome što je nazvao „strateškim partnerstvom koje predstavlja prekretnicu u sirijskoj vanjskoj politici“.

Prema riječima američkih dužnosnika za Al Jazeeru, više od 500 američkih vojnika napustilo je Siriju u sklopu procesa povlačenja, a najavljeno je da će broj američkih vojnika u toj zemlji pasti ispod hiljadu do kraja godine, „ako to uslovi budu dopuštali“.

Potvrdili su da su tri baze u sjeveroistočnoj Siriji, a to su: Green Village, Hasakah i Eufrat, već evakuirane, a neke su i predate Sirijskim demokratskim snagama (SDF).

Izazovi nakon povlačenja

Liqaa Maki, viši istraživač u Al Jazeerinom centru za studije, smatra da američko povlačenje iz Sirije, bez sličnih koraka u Iraku, Jordanu i Zaljevu, može biti povezano s „pripremama i očekivanijima mogućeg izbijanja sukoba u regiji“.

Maki je objasnio da su američke baze u Siriji relativno nove i „neće imati neku značajnu ulogu u potencijalnim sukobima“. Napomenuo je da su uspostavljene prvenstveno iz logističkih i sigurnosnih razloga radi suprotstavljanja organizaciji Islamska država Irak i Levant (ISIL) i drugim terorističkim elementima.

Upozorio je na mogućnost ponovne pojave terorizma u Siriji, pogotovo nakon što je Izrael uništio kapacitete bivše sirijske vojske, dodajući da je novoj sirijskoj vojsci preostalo samo srednje i lako naoružanje.

Abdo je, međutim, naglasio potrebu za popunjavanjem vakuuma u regiji nakon povlačenja, ističući da je to odgovornost sirijske vlade i njenih saveznika u Ankari, Dohi i Rijadu. Također je istaknuo da je važno da Damask preuzme upravljanje zatvorima u koje su smješteni pripadnici ISIL-a na sjeveroistoku Sirije.

Priznao je da sirijske snage nemaju dovoljno kapaciteta da same riješe ovo pitanje, zbog čega postoji potreba za „regionalnom saradnjom i uspostavom centra za koordinaciju operacija protiv terorizma u Siriji“.

Prema Makiju, Washington ovim potezom želi zaštititi svoje trupe od mogućeg sukoba u regiji. Smatra da je razlog za to krhkost sigurnosne situacije u tim bazama, što ih čini lakim metama za protivnike.

Dodaje kako ne postoje naznake američkog povlačenja iz Iraka, Jordana i Zaljeva, napominjući da je ta regija od strateškog značaja za Amerikance s ciljem suprotstavljanja kineskom utjecaju.

Stav Izraela

Govoreći o sastanku posebnog američkog izaslanika za Siriju Thomasa Barracka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, Klinck je rekao kako se stječe dojam da je SAD zabrinut zbog nastavka izraelskih napada u Siriji, koji bi „mogli destabilizirati zemlju i nisu u skladu s američkim ciljevima na tom području“.

Maki pak smatra da postoje neslaganja između Washingtona i Tel Aviva po pitanju Sirije. Rekao je da je sastanak Trumpa i Al-Sharae bio iznenađujući i uznemirujući za Izrael, koji je ulaže napore da „podjeli Siriju i uspostavi poseban entitet za Druze u južnoj Siriji“.

Dodaje da je Washington uspostavio sigurnosne odnose s novim režimom u Siriji, što je zaustavilo izraelske planove da „podijeli Siriju i stvori haos u zemlji u pokušaju da ukloni potencijalne prijetnje koje bi se mogle pojaviti u budućnosti“.

Ipak, Abdo smatra da je američko-izraelsko neslaganje oko Sirije „taktičko“, a ne strateško, tumačeći ga kao dio „podjele uloga u upravljanju sirijskim pitanjem“.

Zaključio je da Izraelu treba „režim koji je sposoban kontrolirati situaciju u Siriji i da mu to više odgovara od podjele zemlje“. Zbog toga vrši pritisak putem pitanja manjina i izvodi povremene upade kako bi „natjerao novi režim na stalno činjenje ustupaka“.