Raspad nizozemske vlade: Imigracijska politika izazvala političku krizu

Nizozemska vlada raspala se nakon što se krajnje desničarski političar Geert Wilders povukao iz desničarske koalicije i to nakon spora oko mjera protiv imigracije koje je predložila njegova stranka.

Wildersova odluka potakla je nizozemski kabinet i premijera Dicka Schoofa na ostavku.

Šta je izazvalo pad vlade i šta bi se moglo sljedeće dogoditi?

Zašto se Wilders povukao?

Wilders je najavio povlačenje svoje desničarske stranke, Partije za slobodu (PVV), nakon samo 11 mjeseci na vlasti, zajedno sa još tri desničarske stranke. Wilders je rekao da ostale tri stranke u koaliciji nisu podržale njegove planove za suzbijanje azila za izbjeglice.

„Nema potpisa za naše planove za azil. PVV napušta koaliciju“, napisao je Wilders na platformi X nakon kratkog sastanka u parlamentu s čelnicima stranaka. Osim PVV-a, koaliciju su činili Narodna stranka za slobodu i demokratiju (VVD), Pokret poljoprivrednika i građana (BBB) ​​i Novi društveni ugovor (NSC).

Geen handtekening voor onze asielplannen.

Geen aanpassing Hoofdlijnenakkoord.

PVV verlaat de coalitie.

— Geert Wilders (@geertwilderspvv) June 3, 2025

Dana 26. maja Wilders je najavio plan od 10 tačaka za opsežno smanjenje migracija, raspoređivanje vojnih dužnosnika na nizozemskim kopnenim granicama i odbijanje svih tražilaca azila. Wilders je tada zaprijetio da će se njegova stranka povući iz koalicije ako se migracijska politika ne pooštri.

Četiri stranke su zajedno imale 88 od 150 mjesta u Zastupničkom domu.

PVV je na posljednjim izborima u novembru 2023. imao najviše glasova od svih stranaka, a time je Wildersova partija dobila 37 mjesta u parlamentu.

Većinu u Zastupničkom domu čini 76 zastupnika. Povlačenje ostavlja koaliciju sa samo 51 zastupnikom.

Kada je Schoof odstupio?

Nakon što je Wilders najavio povlačenje, sazvan je hitan sastanak vlade. Nakon toga, Schoof je najavio odlazak s dužnosti, nekoliko sati nakon povlačenja PVV-a.

„Posljednjih sam dana više puta rekao stranačkim čelnicima da bi pad kabineta bio nepotreban i neodgovoran“, rekao je Schoof na hitnom sastanku. „Suočavamo se s velikim izazovima i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini koji od nas zahtijevaju odlučnost.“

Kako su reagovali drugi nizozemski čelnici?

Drugi čelnici koalicije nazvali su Wildersa „neodgovornim“ i okrivili ga da je vlastite političke interese stavio ispred interesa zemlje.

„Na našem kontinentu je rat. Umjesto da se suoči s izazovom, Wilders pokazuje da nije spreman preuzeti odgovornost“, rekla je Dilan Yesilgoz, čelnica VVD-a, stranke koja ima 24 mjesta u Zastupničkom domu i koja je bila na vlasti posljednjih 14 godina.

„Neodgovorno je rušiti vladu u ovom trenutku“, rekla je čelnica NSC-a Nicolien van Vroonhoven o Wildersu. NSC ima 20 mjesta u parlamentu.

Vođa opozicijskog saveza Zelene ljevice (Groenlinks) i laburista (PvdA) Frans Timmermans rekao je da “ne vidi drugi način za formiranje stabilne vlade” osim prijevremenih izbora.

Šta je sljedeće?

Schoof će sada formalno podnijeti ostavku nizozemskom kralju Willemu-Alexanderu. Nakon toga se očekuje raspisivanje izbora. Vjerovatno će se izbori održati u oktobru ili novembru.

Ankete od 31. maja pokazuju da je Wildersov PVV izgubio nešto podrške, pa je s 23 posto, koliko je imao na posljednjim izborima, pao na 20 posto.

To stranku gotovo izjednačava sa savezom Zelene ljevice i laburista, koji ima 19 posto podrške i 25 mjesta u donjem domu parlamenta, što je drugi najveći broj mjesta nakon PVV-a.

Fragmentirana politika Nizozemske otežava predviđanje koja će stranka pobijediti na izborima. Malo je vjerovatno da će jedna stranka osvojiti većinu od 76 mjesta, a za formiranje koalicije potrebno je uvijek mnogo vremena, čak i nekoliko mjeseci. Prema podacima nizozemske izborne komisije, nijedna stranka nije osvojila većinu, još od prvih izbora 1848. godine.

Šta će se događati do izbora?

Schoof je rekao da će on i ostali ministri koalicije nastaviti obavljati svoje dužnosti u privremenoj vladi dok se nakon izbora ne formira nova vlada.

Politička kriza dolazi u trenutku kada bi Nizozemska trebala biti domaćin samita čelnika NATO-a u Hagu 24. i 25. juna. Mark Rutte, sadašnji generalni sekretar NATO-a, bio je premijer Nizozemske od 2010. do 2024. godine, kao tadašnji čelnik VVD-a.

Schoof je također bio uključen u evropske napore za pružanje podrške Ukrajini u ratu protiv Rusije. U februaru je nizozemski premijer bio prisutan na sastanku s drugim evropskim čelnicima u Parizu, gdje su se čelnici obavezali pružiti Ukrajini sigurnosne garancije.