Ukrajinski udari na ruske baze: Pet najsmjelijih napada Kijeva

Ukrajinske bespilotne letjelice napale su nekoliko vojnih zračnih baza duboko na ruskoj teritoriji u nedjelju, u velikoj operaciji dan prije nego što su istočnoevropski zaraćeni susjedi održali mirovne pregovore u Istanbulu.

Rusko Ministarstvo odbrane saopćilo je kako je Kijev izveo napade dronovima na ruske vojne zračne luke u pet regija, pri čemu je zapaljeno nekoliko letjelica. Napadi su izvršeni u regijama Murmansk, Irkutsk, Ivanovo, Rjazan i Amur. Protivzračna odbrana (PZO) odbila je napade u svim regijama osim u dvije – Murmansk i Irkutsk, saopćilo je ministarstvo.

„U regijama Murmansk i Irkutsk, lansiranje FPV dronova sa ​​područja u neposrednoj blizini zračnih luka rezultiralo je požarima nekoliko aviona“, saopćilo je Ministarstvo obrane. Bespilotne letjelice sa oznakom FPV su dronovi sa kamerama na prednjoj strani koje prenose snimke uživo operaterima koji ih koriste za usmjeravanje dronova.

Požari su ugašeni i nije bilo prijavljenih žrtava. Rusko Ministarstvo odbrane saopćilo je kako su neke osobe uključene u napade privedene.

U nedjelju navečer, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pohvalio je „apsolutno briljantan“ ukrajinski napad dronovima na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

No, nedjeljni napadi bili su samo posljednji u nizu smjelih ukrajinskih napada na ruske vojne objekte, teritoriju i simbole moći tokom protekle tri godine rata – za mnoge je Kijev preuzeo odgovornost, dok se u nekim slučajevima općenito vjeruje da su ih izvele ukrajinske specijalne snage.

Šta se dogodilo 1. juna?

Zelenski je naveo kako je 117 dronova korišteno za napad na ruske baze u nedjelju. „Rusija je imala vrlo opipljive gubitke, i to opravdano“, kazao je on.

Služba sigurnosti Ukrajine (SBU) saopćila je kako je pogodila ruske vojne avione u ukupnoj vrijednosti od sedam milijardi dolara u valu napada dronovima na ruske zračne baze hiljadama kilometara iza linije fronta. Među ciljevima je bila baza Belaja u Irkutsku, približno 4.300 kilometara od ukrajinske granice, te zračna baza Olenja na jugu Murmanska, 1.800 kilometara od Ukrajine.

Ranije u nedjelju, više lokalnih medija u Ukrajini objavilo je kako je operaciju izveo SBU dronovima prokrijumčarenim duboko u Rusiju i skrivenim u kamionima.

Mediji navode kako je pogođen najmanje 41 ruski teški bombarder u četiri zračne baze. Navodno su u napadima pogođeni strateški bombarderi Tu-95 i Tu-22 koje Rusija koristi za lansiranje raketa dugog dometa na ukrajinske gradove.

Rusija još nije potvrdila opseg štete, ali napad bi mogao biti najštetniji ukrajinski udar dronovima do sada.

Novinar Al Jazeere John Hendren iz Kijeva javlja kako je to „smion udar, onaj na koji Ukrajina dugo i strpljivo čeka, a došao je nakon što su se ruski zračni napadi na Ukrajinu dramatično ubrzali u posljednjih nekoliko sedmica“.

Kakva je pozadina?

I Rusija i Ukrajina su posljednjih dana naglo pojačale napade bespilotnim letjelicama na protivnika.

Moskva je prošle sedmice lansirala više od 900 kamikaza dronova i 92 projektila, ubivši najmanje 16 civila. Ti napadi uslijedili su nakon višednevnih ukrajinskih napada na rusku vojnu infrastrukturu u ruskim regijama Tula, Alabuga i Tatarstan, u kojima je Kijev koristio najmanje 800 bespilotnih letjelica.

U međuvremenu, Ukrajina je u ponedjeljak poslala delegaciju u Istanbul koju je predvodio ministar odbrane Rustem Umerov na razgovore s ruskim zvaničnicima. Prethodni krug razgovora, 16. maja, rezultirao je sporazumom po kojem su Ukrajina i Rusija razmijenile po 1.000 ratnih zarobljenika. Razgovori u ponedjeljak doveli su do sporazuma o još jednoj razmjeni zarobljenika.

Zelenski, koji je prethodno izrazio skepticizam u vezi s ozbiljnošću Rusije u pogledu mirovnih pregovora, kazao je kako će ukrajinska delegacija doći na sastanak u Istanbulu sa specifičnim prioritetima, uključujući “potpuni i bezuvjetni prekid vatre” te povratak zatvorenika i otete djece. Rusija je navela kako je formulirala vlastite mirovne uvjete i isključila turski prijedlog da se sastanak održi na nivou čelnika.

Sastanak u ponedjeljak u Turskoj potaknut je pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa za brzi dogovor o okončanju trogodišnjeg rata. Ipak, sastanak nije doveo do većeg napretka. Trump, koji sve više pokazuje frustraciju zbog nedostatka napretka prema prekidu vatre, nedavno je izrazio svoju ljutnju prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

“Nešto mu se dogodilo”, napisao je Trump na svojoj platformi društvenih medija 25. maja, misleći na Putina. “Potpuno je poludio!”

Trump je novinarima malo kasnije rekao: “Usred smo razgovora, a on ispaljuje rakete na Kijev i druge gradove.”

Američki predsjednik još nije reagirao na nedjeljne ukrajinske napade na ruske zračne baze.

Ovi napadi su posljednji u nizu zapanjujućih napada koji privlače pažnju medija i javnosti, a koje Rusija periodično trpi otkako je pokrenula invaziju na Ukrajinu februara 2022. godine.

Napadi na Krimski most 2022. i 2023.

U maju 2018. godine, četiri godine nakon što je Rusija anektirala Krimski poluotok, Putin je kamionom prešao preko novoizgrađenog mosta koji spaja rusko kopno s poluotokom, razbjesnivši Ukrajince koji su se pokušali osvetiti, prvo 2022, a zatim ponovo 2023. godine.

U oktobru 2022. godine, eksplozija kamiona za koju je Kremlj okrivio Kijev raznijela je dio mosta. Rusija je popravila štetu, a Putin je pokušao oživjeti simboliku iz 2018. godine, ponovo se vozeći preko njega, ovaj put u Mercedesu.

Ipak, Ukrajina će ponovo napasti. U julu 2023. godine je most, koji služi kao ključna ruta opskrbe ruskih snaga u Ukrajini, dignut u zrak. Ruski Nacionalni antiteroristički odbor saopćio je kako su napad izvela dva ukrajinska pomorska drona. Zvaničnici su naveli kako su dvije osobe poginule, a dijete ranjeno.

Napadi na Crnomorsku flotu 2023.

U septembru 2023. Ukrajina je pokrenula niz napada na okupirani Krim, koristeći dronove i rakete za ciljanje ključnih objekata ruske Crnomorske flote u blizini Sevastopolja. Satelitski snimci pokazali su kako je u prvom napadu uništena polovina komunikacijskog komandnog centra Crnomorske flote u Verhnosadovu.

Kijev je nakon tog napada izveo napad na zračnu luku Saki na Krimu, na kojoj se nalazilo 12 ruskih borbenih aviona, uključujući bombardere Su-24 i Su-30, objavila je ukrajinska televizijska stanica Suspilne.

Zatim je uslijedio najrazorniji napad, 22. septembra. Ukrajina je pogodila centar komande Crnomorske flote i objavila kako je ubila 34 oficira, uključujući komandanta flote admirala Viktora Sokolova. Navodno je ranjeno još 105 vojnika.

Napad na Kremlj 2023.

Usred noći početkom maja 2023. godine, napadnut je ultimativni i stoljetni simbol ruske moći – Kremlj. Bljeskovi svjetlosti od malih eksplozija iznad citadele crvene zgrade viđeni su na slikama i zrnatim videozapisima širom svijeta.

Moskva je objavila kako su u napadu na Putinovu rezidenciju korištena dva ukrajinska drona, ali da ih je onesposobila elektronička odbrana.

„Ove akcije smatramo planiranim terorističkim činom i pokušajem atentata na predsjednika, izvedenim uoči Dana pobjede i parade 9. maja, na kojoj je planirano i prisustvo stranih gostiju“, saopćio je Kremlj.

Zelenski je negirao da je njegova država napala rusku prijestolnicu ili njenog predsjednika.

„Mi ne napadamo Putina, niti Moskvu, borimo se na našoj teritoriji“, rekao je on na konferenciji za novinare u finskom Helsinkiju. No, nezavisni analitičari, uključujući i one iz zapadnih država koje su ukrajinski saveznici, vjeruju kako iza napada na Kremlj stoje ukrajinske specijalne snage.

Godinu dana kasnije, Ukrajina će ‘zamutiti’ granicu između svoje i ruske teritorije u eskalirajućem ratu između susjeda.

Invazija na Kursk 2024. i 2025.

Ukrajinske snage pokrenule su iznenadni napad na Kursku regiju 6. avgusta 2024. godine, iznenadivši Moskvu. Rusija je počela evakuirati susjednu Belgorodsku regiju dok su oružane snage bile prisiljene suočiti se sa ukrajinskom ofanzivom u zapadnoj Rusiji.

Na vrhuncu invazije, ukrajinske snage su zauzele približno 1.400 kvadratnih kilometara Kurska – otprilike dvostruko više od Singapura.

Do početka 2025. godine je Rusija povratila većinu teritorije u Kursku prije nego što je Ukrajina pokrenula drugi val napada u januaru.

No, Kijev je pretrpio veliki poraz ranije ove godine nakon što je Trump privremeno prekinuo svu vojnu i obavještajnu pomoć. Do početka marta Rusija je ponovo zauzela većinu teritorije.