Sarajevo i Skoplje u fokusu Brisela: Zastoj na putu ka EU

Zastupnici u Odboru za vanjsku politiku Evropskog parlamenta Briselu razgovarat će u srijedu o proširenju Evropske unije, odnosno procijeniti napredak reformi u nekoliko zemalja kandidata za članstvo u EU.

Posebnim glasanjem ocijenit će stanje u Bosni i Hercegovini, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Gruziji, saopćeno je iz Ureda Evropskog parlamenta.

Među zemljama regije Zapadnog Balkana u srijedu se očekuje pozitivna ocjena za Albaniju, koja dinamično ispunjava uslove, te je nedavno otvorila i klaster 3 u pregovorima s Unijom, naglašavaju analitičari.

Od oktobra 2024. Albanija je otvorila još tri pregovaračka klastera – 1, 2 i 6 koji se odnose na osnove, unutrašnje tržište i vanjsku politiku, odnosno, uključujući klaster 3, čak 27 pregovaračkih poglavlja za samo osam mjeseci.

Kaja Kallas, visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije, pohvalila je izuzetan napredak službene Tirane.

„Albanija je snažan partner EU-a. Kao članica NATO-a u potpunosti je usklađena s vanjskom i sigurnosnom politikom Unije. Budućnost ove zemlje, koja doprinosi miru i stabilnosti u regiji, je u EU“, tvrdi Kallas.

(Ne)rješivi problemi s proruskim Dodikom

Bosna i Hercegovina je posljednjih mjeseci uslijed političke krize, izazvane antiustavnim djelovanjem čelnika entiteta Republika Srpska predvođenih proruskim „igračem“ Miloradom Dodikom, napravila zastoj u evropskim integracijama.

O tome je sredinom maja Visoki predstavnik Christian Schmidt informirao Odbor za vanjske poslove Evropskog parlamenta. Kako je istaknuto iz Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR), Schmidt je naglasio da je kriza rješiva, ali da „određeni akteri moraju dati prioritet dobrobiti zemlje nad stranačkom politikom“.

“Moramo raditi u interesu naroda Bosne i Hercegovine, moramo raditi zajedno kako bismo pomogli u uspostavljanju funkcionalne države koja brzo napreduje na putu ka evropskim integracijama”, rekao je Schmidt, objavljeno je na profilu OHR-a na društvenoj platformi X.

„Zemlja se suočava s političkim i finansijskim izazovima“, dodao je.

I čelnici Evropskog parlamenta ranije su poslali sličnu poruku čelnicima RS-a. U izjavi koju su potpisali Ondrej Kolar, stalni izvjestilac Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta za BiH, i Davor Ivo Stier, predsjedavajući Delegacije Evropskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom, preporučeno je da „umjesto širenja podjela i kršenja Ustav BiH, rukovodstvo RS-a treba se fokusirati na hitne korake koji su neophodni za napredak BiH na putu ka EU“.

Međutim, od tada ništa se nije promijenilo. Naprotiv. Dobro upućeni u evropske političke tokove, shodno tome, smatraju da „Bosna i Hercegovina propušta još jedan voz ka Briselu“.

Bugarska rezolucija i blokada

Slično je i sa Sjevernom Makedonijom, koja nikako da se „izvuče iz živog blata“ u koju je guraju odnosi sa susjedima. Zemlja je u statusu kandidata još od 2005. godine.

U nastojanjima da postane član EU, zvanično Skoplje pristalo je i na promjenu imena pa zbog spora s Grčkom nazivu države dodat je prefiks „sjeverna“.

Kada se činilo da je problem riješen s južnim, Sjevernu Makedoniju na putu ka EU zaustavio je istočni susjed. Bugarska osporava makedonski jezik i status bugarske manjine u Sjevernoj Makedoniji. Sofija tvrdi da je makedonski jezik „samo zapadni dijalekt bugarskog“. Insistira i da se svega oko 3.000 pripadnika bugarske manjine uvrsti u Ustav Sjeverne Makedonije kao „državotvorna nacija“.

U dosadašnjim mukotrpnim pregovorima napravljeni su određeni pomaci u približavanju stavova i donošenju kompromisnog rješenja. Makedonci su 2022. godine prihvatili francuski prijedlog koji predviđa i uključivanje bugarske manjine u makedonski Ustav. No, realizacija sporazuma još nije provedena.

Bugarski parlament usvojio je 30. maja rezoluciju kojem poziva vlasti Sjeverne Makedonije „u procesu pristupanja EU da provodu sporazum“, te je odbijena opcija novog pregovaranja.

Gordana Siljanovska-Davkova, predsjednica Sjeverne Makedonije, prethodno je izjavila za Radio Slobodna Evropa da je Austrija spremna da organizira sastanak u Beču i posreduje o pronalaženju rješenja sa Bugarskom, smatrajući da je za EU trenutno najvažnije provođenje politike proširenja.

Kada bi se sastanak mogao održati nije precizirala. Ipak, ako je suditi na osnovu rezolucije Parlamenta Bugarske Gordijev čvor neće se tako brzo otpetljati.

Metodologija pregovora

Evropska unija je 2020. godine uvela novu metodologiju pregovora sa zemljama kandidatima. Od tada, 35 pregovaračkih poglavlja nalazi se u šest tematskih klastera. Zemlje kandidatkinje tako otvaraju klastere s više poglavlja, dok se poglavlja zatvaraju i dalje pojedinačno. Kada zatvori sve klastere država ispunjava uslove za sticanje prava za članstvo u EU.

Naredna zemlja koja bi, prema dinamici reformi, trebala postati članica Evropske unije je Crna Gora. Čelnici EU predviđaju da bi se to moglo desiti 2028. godine.

Posljednja 27. članica EU postala je Hrvatska, 1. jula 2013. godine. Najveće proširenje Unije bilo je 2004. kad joj je pristupilo 10 država, među kojima i Slovenija.

Zemlje članice EU su: Austrija, Bugarska, Belgija, Češka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Kipar, Latvija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija i Švedska.